SportSport.ba

smijesni Ferrari ne zasluzuje vozacinu kakav je Alonso, covjek svoj prime provodi u olupini od bolida zahvaljujuci nesposobnim debilima

Alonso ne vozi Ferrari za kikiriki, nego za ogromnu lovu. Ako misli da će mu negdje biti bolje, uvijek može otići. Naravno, ako se nađe neko ko bi mu dao 30 miliona $ godišnje.

Ako Alonso ode, Ferrari mozhe da uzme samo loshijeg vozacha.
Nije u pitanju kinta, ali lik jeste vozachina, koja nema auto dovoljno dobar da svoj kvalitet materijalizuje.
Treba videti shta Tetracampeao radi sa posrnulim Crvenim bikom, da bi se cenilo ono shta je godinama pravio Alonso u nekonkurentnim bolidima.

jose je napisao/la:Alonso ne vozi Ferrari za kikiriki, nego za ogromnu lovu. Ako misli da će mu negdje biti bolje, uvijek može otići. Naravno, ako se nađe neko ko bi mu dao 30 miliona $ godišnje.

normalno da ce se naci, McLaren

Koliko se sjećam, iz McLarena je pobjegao podvijenog repa. A po trenutnim rezultatima nisam baš siguran da će se i tamo usrećiti.

jose je napisao/la:Koliko se sjećam, iz McLarena je pobjegao podvijenog repa. A po trenutnim rezultatima nisam baš siguran da će se i tamo usrećiti.

McLaren dobiva Hondine motore naredne sezone, a Ron Dennis je dao izjavu da će mu trebati jedan odličan vozač, aludirajući na Fernanda naravno.

Ubijeđen sam da će Alonso do kraja karijere ugrabiti još jednu titulu, nešto slično kao Mansell 92e. To bi bilo djelimično umanjivanje ogromne nepravde koja se prožima kroz cijelu njegovu karijeru. Samo jednom je imao bolid koji je bio brži od drugih, ali tada nije imao sreće (a ni timsku podršku) da bude prvi vozač i osvoji šampionat. Red bi bio da mu se ukaže druga prilika; ako je iko zaslužio, to je Španac.

Btw, sezona se uveliko zahuktava (došli smo skoro do polovine), a Rosberg suvereno predvodi kolonu. Dobro se sjećam da sam bio jedini koji je govorio da Nico, kao jedan konstantan vozač, ima realne šanse da Hamiltonu preotme titulu, a mnogi su se nasmijali na moju konstataciju. Budemo se citirali poslije zadnje utrke u Abu Dhabiju.

Ne znam šta se dešava, ali svaki pit-stop Hamilton u prosjeku se zadrži skoro sekundu duže od Rosberga.

Dosadna utrka sa timskim odlukama koji umanjuju vrijednost formule 1.

Baš kao što reče Ivica Blažičko, nastavi li se ovaj trend formula 1 neće imati novih, mlađih navijača jer ovo trenutno nije prava formula 1. Pa prije te hvata trema pred svake kvalifikacije i utrku, a sada gledaš potpuno ravnodušnu na jednu utrku.

Nakon male pauze vraćamo se oktanskom cirkusu F1 koji po 63. put dolazi u Veliku Britaniju, na stazu na kojoj se održala prva utrka Formule 1, Silverstone, kojoj je ovo jubilarni 50. put da ugošćuje utrku GP utrku Formule 1. Silverstone je smješten u blizini istoimenog mjesta, na granici grofovija Northamptonshire i Buckinghamshire. Staza je nastala na mjestu starog RAF-ovog aerodroma izgrađenog 1943. za potrebe obuke posada bombardera tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon njegova završetka, aerodrom je napušten, no ubrzo je postao mjesto okupljanja ljubitelja brzine.

Prošle godine na ovoj stazi je slavio Rosberg, a utrku su obilježile katastrofalne Pirellijeve gume, čije su delaminacije uništile utrku Hamiltonu, Massi, Vergneu i Perezu, ali i Vettelovo odustajanje iz vodstva u 42. krugu. Iz Rosberga na podijumu su završili Webber i Alonso




Najuspješniji vozači na Silverstoneu su Prost i Clark, s 5 pobjeda, a momčad koja je najviše puta slavila na Silverstoneu je Ferrari, s 16 pobjeda.

Prva utrka (ilegalna) se održala u rujnu 1947. zahvaljujući domaćem vozaču, Mauriceu Geogheganu. Utrka je brojila dvanaestoricu vozača, dok su stazu činile dvije piste i nekoliko prilaznih cesti. Utrka je završila neslavno, pri čemu je odnijela dvije žrtve – nesretnu ovcu i jedan uništeni Frazer-Nash. Povijest ju je zabilježila kao „The Mutton Grand Prix“.

U to je vrijeme RAC tražio prikladno mjesto za održavanje Britanskog GP, no imali su problem s pronalaženjem staze na kojoj bi se održao pošto su već postojeće staze poput Doningtona ili Brooklandsa bile nedostupne. Načuli su za Silverstone, koji se pokazao kao najjeftina opcija, i ubrzo je pao dogovor s Ministarstvom zrakoplovstva o njegovu najmu.

I tako je 2. listopada 1948. održana prva formalna utrka na Silverstoneu, što je ujedno bio i prvi Britanski GP, nazvan „RAC International Grand Prix“. Okupio se velik broj zainteresiranih gledatelja, spominje se brojka od oko 100000 gledatelja, koji su napokon došli na svoje jer zbog Drugog svjetskog rata već dugi niz godina nije bilo GP utrka. Za utrku su se prijavila 32 vozača, dok ih je 23 startalo. Od zvučnijih imena vrijedi istaknuti Louigija Villoresija, pobjednika te utrke, Louisa Chirona, osvajača PP-a, Alberta Ascarija, Boba Gerarda, Louisa Rosiera, Rega Parnella, Petera Walkera… Među prisutnim konstruktorima su bila velika imena, Maserati, Ferrari i Talbot-Lago.
Utrka se vozila na stazi dugoj 5.9 kilometara, a brojila je 65 krugova. Staza se sastojala od nekoliko dužih pravaca i 9 zavoja. To je ujedno i jedina utrka koja je koristila taj izgled staze. Sama staza je bila veoma opasna. Koristila je dvije avionske piste koje su činile četiri duga pravca na čijim su krajevima bili oštri zavoji. Startno-ciljna ravnina i boksovi su se nalazili između zavoja Abbey i Woodcote. Od poznatijih zavoja, u uporabi su bili Woodcote, tada prvi zavoj staze, zatim Copse, Maggots, Becketts, Chapel, Stowe, Club i Abbey. Ti zavoji čine okosnicu svih budućih varijacija Silverstonea.

Za sljedeći Britanski GP održan 1949., službeno nazvan „Daily Express International Trophy“, staza je poprimila svoj prepoznatljivi oblik koji će se u sljedećih četrdesetak godina tek minimalno mijenjati. Iz uporabe su izbačene dvije dugačke avionske piste, te su od tada stazu činile samo prilazne ceste. Staza se sastojala od 8 zavoja povezanih s nekoliko dužih i kraćih ravnih dionica, ukupne dužine 4.6 kilometara. Slijedećih 25 godina dizajn staze je ostao nepromijenjen, samo je 1952. promijenjena pozicija startno-ciljne ravnine i boksova koji su premješteni su na pravac između Woodcotea i Copsea gdje će se zadržati sve do 2011.

Na toj je konfiguraciji staze 13. svibnja 1950. vožena prva utrka Formule 1. Za utrci su se prijavile tvorničke momčadi Alfa Romea, Talbot-Laga i Maseratija, ali ne i Ferrari. Alfinu momčad su predvodili Fangio, Farina, Fagioli i Parnell, Talbot-Lago je došao s dvojicom vozača, Giraud-Cabantousom i Martinom, dok je za Maserati nastupio Chiron.. Grid su još upotpunili „privatnici“ s automobilima Maseratija, Talbot-Laga, ERA i Alte, što je ukupni broj prijavljenih vozača doveo na 26. Za utrku ih se kvalificiralo 22. Prvi startni red su „zaključali“ vozači Alfa Romea s Farinom na PP. U utrci je pobijedio Farina, pri tome odvezavši i najbrži krug utrke (1:50.6). Postolje su upotpunili Fagioli i Parnell time učinivši Alfinu dominaciju potpunom. Četvrta Alfa, ona u rukama Fangija, je odustala zbog problema s curenjem ulja. Cijeli događaj je svojim prisustvom uveličao i engleski kralj George VI.

Sljedeća godina i utrka je značajna zbog prve pobjede Ferrarija u Formuli 1. Za to je zaslužan Jose Froilan Gonzalez. U kvalifikacijama je Gonzalez za sekundu bio brži od Fangia u Alfa Romeu, time donijevši Ferrariju i prvi PP. U utrci su Gonzalez i Fangio vodili veliki dvoboj, ali je na kraju pobjedu ipak odnio Gonazales, time prekinuvši Alfin niz nepobjedivosti u prve dvije sezone Formule 1. Ono što tu pobjedu također čini impresivnom je i činjenica da je Gonzalez koristio stariju šasiju i motor od svojih momčadskih kolega, Ascarija i Villoresija.
Tada je i krenula dominacija Ferrarija na Silverstoneu čiji su vozači odnosili pobjede u svim nastupima do 1958..

Sve do 1975. je izgled staze ostao manje-više nepromijenjen. Tada je nastupila veća rekonstrukcija staze. Sagrađeni su novi boksovi, koji su brojili 44 garaže, dok je na samoj stazi zavoj Woodcote doživio promjenu. Do tada je to bio iznimno brzi desni zavoj u kojem su brzine dosezale 255 km/h.
Jackie Stewart: „Bio je to bez sumnje jedan od najvažnijih zavoja u svijetu F1. U ranim sedamdesetima, mogao si doći u Woodcote i – ako nije bilo vjetra, uvjeti na stazi su bili savršeni, a automobil je bio stvarno dobro podešen – bilo je moguće proći zavoj punim gasom.“
Woodcote je tada pretvoren u šikanu, ponajviše iz sigurnosnih razloga, ali to više nije bio zavoj u kojem su najbolji vozači pokazivali svoj talent u punom svjetlu.
Na toj je konfiguraciji staze Keke Rosberg 1985. odvezao do tada najbrži kvalifikacijski krug u F1, vozeći prosječnom brzinom od 259.005 km/h . Taj je rekord stajao sve do Monze 2004. kad su ga nadmašili Barrichello i Montoya.

Sljedeća promjena na stazi se dogodila 1987., ponovno na zavoju Woodcote. Šikana koja je bila postavljena 1975. je uništena, te je umjesto nje napravljena nova šikana Bridge prije ulaza u Woodcote. Tada su bili rekonstruirani i boksovi čime su postali prostraniji.

1991. je staza doživjela svoju, do tada, najveću rekonstrukciju što joj je produljilo krug na 5,2 km. Promjene su doživjeli svi zavoji zavoji izuzev Copsea, Abbeya i Woodcotea. Maggots, Becketts i Chapel su sada postali kombinacija iznimno brzih S zavoja. Između Stowea i Cluba je napravljen kompleks zavoja Vale, čime je Stowe postao „zatvoreniji“, a ispred Cluba je postavljena šikana. Zavoj Bridge je umjesto šikane postao iznimno brzi i tehnički zahtjevan desni zavoj koji je vodio u kombinaciju srednje brzih i sporijih zavoja Priory, Brooklands i Luffield.
Nakon tragedije u Imoli 1994., zavoj Abbey je doživio promjene. Umjesto brzog lijevog zavoja koji se prolazio punim gasom, postao je šikana.

Sve do 2010. nije bilo većih promjena na stazi, samo sitnije korekcije pojedinih zavoja. Do tada je sudbina Silverstonea, kao mjesta održavanja britanskog GP-a stalno bila nesigurna jer je Ecclestone zahtijevao modernizaciju staze, ali u BRDC-u nisu bili previše zainteresirani. Ipak, nakon što je bio potpisan ugovor za održavanje utrka MotoGP-a, sredstva su bila osigurana za rekonstrukciju staze, izgradnju novih boksova i tribina. To je pomoglo da britanski GP ostane na Silverstoneu.

Promjene na stazi su obuhvaćale novi „Arena“ dio i izgradnju novih boksova, „Silverstone Wing“, na pravcu od zavoja Club do zavoja Abbey. Nova staza sada počinje brzom desno-lijevo kombinacijom zavoja Abbey i Farm Curve koja vodi do dva spora i oštra zavoja, Village i The Loop. Iz njih se izlazi prema kratkom zavoju Aintree koji vodi na dugi pravac Wellington Straight. Na kraju pravca se nova staza priključuje staroj u zavoju Brooklands. Iz nove staze su izbačeni zavoji Bridge i Priory. Trenutna duljina staze iznosi 5,891 km.

Zanimljivosti i najznačajnije GP utrke:

1958. je Peter Collins postao prvi Britanac koji je pobijedio na britanskom GP-u voženom na Silverstoneu. Ukupno je 10 Britanaca slavilo na Silverstoneu – Collins, Clark, Stewart, Hunt, Watson, Mansell, D. Hill, Herbert, Coulthard, Hamilton. Ukupno su pobjedili 16 puta, a najviše pobjeda, po tri, imaju Clark i Mansell.
6 je britanskih momčadi slavilo na Silverstoneu – Cooper, Lotus, Tyrrell, McLaren, Williams i Benneton. Ukupno su pobjedili 26 puta. Najuspješnija momčad je McLaren s 12 pobjeda.

Alain Prost je u pet navrata slavio na Silverstoneu, najviše od bilo kojeg vozača.
Ferrari je momčad s najviše pobjeda na Silverstoneu. Slavili su u 13 utrka.

Jose Froilan Gonzalez, vozač koji je donio Ferrariju prvu pobjedu F1, svoje je obje pobjede u F1 ostvario na Silverstoneu.

U pedesetima se na Silverstoneu vozilo sedam britanskih GP-a. U svih sedam je konstruktorski pobjednik bio iz Italije (Alfa Romeo, Ferrari).
Slična stvar se dogodila i u sedamdesetima, samo što su tada sve pobjede odnijeli domaći konstruktori (Tyrrell, McLaren, Williams).

1954. su sedmorica vozača (Ascari, Behra, Fangio, González, Hawthorn, Marimón, Moss) postavili jednako vrijeme za najbrži krug utrke. Pošto se tada za najbrži krug dodjeljivao bod, svaki od njih je dobio 1/7 boda.

Utrku 1960. je obilježio Graham Hill. Na startu mu se ugasio motor što ga je bacilo na začelje. Onda je uslijedio nevjerojatan proboj prema vrhu i u 55. krugu je preuzeo vodstvo. Ipak, do pobjede nije došao. U 72. krugu su otišle kočnice na njegovom bolidu te je morao odustati.

1963. Jim Clark je do pobjede došao isključujući motor u par zadnjih krugova kroz zavoje Stowe i Club, kako bi imao dovoljno goriva da dođe do cilja.

1969. je Frank Williams po prvi put kao „privatnik“ nastupio na utrci. Koristio je bolid Brabham BT26A, a vozač je bio Piers Courage. Utrku je završio na petom mjestu.

1973. utrku je obilježio veliki sudar na kraju prvog kruga kojeg je potencirao Jody Scheckter. U sudar je bilo uključeno devet bolida, ali na sreću, nije bilo težih ozljeda. U utrci je pobijedio Peter Revson za upravljačem McLarena. Revsonu je to bila prva pobjeda u karijeri, a McLarenu prva na Silverstoneu.

1977. je Renault po prvi puta nastupio s 1.5 litrenim turbo motorom. Svoj prvi nastup na toj utrci je imao i francuski proizvođač guma Michelin, i to upravo na Renaultu. Vozač Renaulta je bio Jean-Pierre Jabouille.

1979. je pobijedio Clay Regazzoni. To mu je bila posljednja pobjeda u karijeri.

1985. Keke Rosberg vozi do tada najbrži kvalifikacijski krug s prosječnom brzinom od 259.005 km/h. Rekord koji je stajao punih 19 godina.

Utrku 1987. je obilježio dvoboj Mansella i Piqueta. Piquet je vodio od samog starta, dok ga je Mansell slijedio sve do 35. kruga kada je morao obaviti promjenu guma zbog njihovih vibracija. To ga je bacilo 28 sekundi iza Piqueta s 30 krugova do kraja. Onda je uslijedio Mansellov lov koji je završio onim slavnim lažnjakom i pretjecanjem Piqueta tri kruga prije kraja utrke.

Utrka 1991. je prošla u dominaciji Nigela Mansella. Ono po čemu je također ostala zapamćena je Mansellova vožnja Senne na bolidu koji je morao stati u posljednjem krugu zbog nedostatka goriva.

1994. utrku je obilježila farsa oko Schumacherove crne zastave i diskvalifikacije. Pobjedu je odnio Damon Hill, a trofej na pobjedničkom postolju mu je uručila princeza Diana.

Utrka 1998. se najviše pamti po Schumacherovoj pobjedi kroz boksove dok je služio stop-go kaznu zbog obilaženja pod žutom zastavom. Sve tome je prethodila Hakkinenova dominacija sve do kiše i SC-a koji su poništili njegovu veliku prednost.

1999. u prvom krugu Schumacher zbog kvara kočnica izlijeće u zavoju Stowe i lomi nogu. U utrci pobjeđuje Coulthard.

2003. je na Silverstone vožena jedna od najčudnijih i najuzbudljivijih utrka. Utrku su obilježili Neil Horan, svećenik koji je utrčao na stazu (u predjelu gdje bolidi voze preko 300 km/h) i fantastična vožnja Rubensa Barrichella do pobjede.

Utrku 2008. je obilježio Lewis Hamilton koji u kišnim uvjetima u potpunosti dominira i odnosi premoćnu pobjedu.

Utrka 2011. je bila 60. godišnjica Ferrarijeve prve pobjede u F1. U utrci je ponovno pobijedio Ferrari, onaj u rukama Fernanda Alonsa.

Raspored i satnica:

Petak:
11:00 Prvi slobodni trening
15:00 Drugi slobodni trening

Subota:
11:00 Treći slobodni trening
14:00 Kvalifikacije

Nedjelja:
14:00 Utrka

Vremenska prognoza:
[youtube][/youtube]

Q1:Williams i Ferrari

chelsea358 je napisao/la:Q1:Williams i Ferrari

kakvi debili su na celu ove 2 ekipe, strasno

miki_92 je napisao/la:

chelsea358 je napisao/la:Q1:Williams i Ferrari

kakvi debili su na celu ove 2 ekipe, strasno

za Ferari i nije steta,ali zao mi Wiliamsa.

PS. vidi Hamilton opet pogrijesi.

Joj Rosberga sta radi Hamiltonu

mogu samo zaliti njihove vozace, njih kao tim nikako
pa pogledaj sta rade kroz citavu sezonu, njihove procjenu su u najmanju ruku debilne

Ferrari godinama donosi glupe odluke,a Williams ove godine pravi zaista glupe greške,sigurno bi i Massa i Bottas skupili više poena da nije bilo neki čudnih odluka.

PS. Sutra bi mogla bit odlicana trka.

neskontah kako na drugom prolaznom vremenu svi u zaostaku a na kraju 5torica bolji od hamiltona kako

Bistrik je napisao/la:neskontah kako na drugom prolaznom vremenu svi u zaostaku a na kraju 5torica bolji od hamiltona kako

Precicom isli
U trecem sektoru nadoknadili 4,5 sekunde, bicu dobra trka sutra, nadam se kisi sredinom trke....

Jel' to nema sutra na SK prenosa? U koliko je trka? 13 ili 14h po naseM?

Zekoo je napisao/la:Jel' to nema sutra na SK prenosa? U koliko je trka? 13 ili 14h po naseM?

sk1, 14h.....

Thx

Sent with smoke signals using p..... dim.