UTICAJ TRKE NA TIJELO: Osim fizičke snage, vozači se u datom momentu moraju prilagoditi specifičnostima staze i vozilu. Glava vozača je u prosjeku teška šest kilograma, a tome se dodaje i težina kacige, koja iznosi jedan kilogram. Vozači su izloženi 5G sili u krivinama, što je pet puta više od normalne gravitacije. Kada voze u krivinama, težina glave se povećava na četrdesetak kilograma i neophodno je imati vrlo snažan vrat, koji će izdržati ovaj uticaj. Ne treba zaboraviti da pritom vozači moraju zadržati koncentraciju i brzinu bolida. Sposobnost da vozači reaguju sa preciznošću prilikom brzine od 300 km/h je od ključnog značaja. Tokom takmičenja, vozači u napornim situacijama imaju 200 otkucaja srca u minuti i u svega nekoliko minuta broj otkucaja se spušta na normalan rad srca, zbog odlične fizičke kondicije. Samo najbolji sportisti svijeta, dakle, prvaci u svojim disciplinama, imaju slične fizičke karakteristike. Temperature mogu dostići čak i do 50 stepeni Celzijusa u njihovom protivpožarnom odijelu, a vozači izgube oko dva litre tečnosti tokom trke. TRENINZI: Elitni vozač Formule 1, pored vožnje, trenira do šest sati na dan. Prosječno ljudsko biće ima oko 70 otkucaja srca u minuti u stanju odmaranja, dok broj otkucaja srca prosječnoga F1 vozača iznosi oko 40, zbog odlične kondicije. Zbog ove karakteristike, mogu se uporediti sa najboljim biciklističkim asovima. Tokom intervalnog treninga kojem su izloženi, prosječni otkucaj srca penju se između 120 i 200 u minuti. Bave se plivanjem, trčanjem, vožnjom bicikla, ekstremnim alpinizmom i fudbalom, kako bi bili što izdržljiviji. Mnogi vozači učestvovali su i na triatlonu, kako bi se što bolje pripremili za naporne trke i treninge. Trening snage podrazumijeva trening sa tegovima, koji u prosjeku traje dva časa dnevno. Koriste lakše tegove sa velikim brojem ponavljanja, kako bi dobili duge mišiće, a ne kratke i masivnije, koji bi bili kontraproduktivni za vozača. Važne grupe mišića na koje se fokusiraju odnose se na vrat, ramena, stomak, leđa i ruke. Preporučene vježbe su one kojima se povezuje cijelo tijelo, sa velikim fokusom na koordinaciju i balans. Koordinacioni trening podrazumijeva da vozači moraju trenirati snagu i eksplozivnost, istovremeno, što je od ključnog značaja, ne samo za kočenje već i za druge reakcije, koje su potrebne tokom naporne trke. Vježbe koordinacije rade se sa medicinskom i loptom za pilates. Medicinska lopta, težine između šest i deset kilogram hvata se iz različitih uglova, kako bi se poboljšala koordinacija i sinergija između mišićnih grupa. Za poboljšanje reakcije, leže na boku dok rade trbušnjake, te istovremeno povlače koljena prema prsima, dok im partner baca medicinsku loptu, koju oni hvataju i bacaju nazad. Kako bi vozio ogromnim brzinama u ekstremnim uslovima dva časa, koliko traje trka, F1 vozač mora imati vrhunsku koncentraciju i reflekse, što znači da su obavezne mentalne vježbe. Zato ovi vozači moraju trenirati svoj um kako bi ostali na oprezu tokom nadljudskih napora. To podrazumijeva ultrabrze reakcije prilikom brzine od 300 km/h. Upravo u tome krije se razlog zašto ne postoji mnogo elitnih F1 vozača. Za razliku od fudbala, koji može imati hiljade profesionalaca, Formula 1 ima samo mali broj elitnih i vrhunskih vozača, odnosno sportista. ISHRANA: Vozači treba da piju četiri litre vode na dan, kao i dodatni litar za svaki sat vježbe. Za ubrzavanje metabolizama i povećanje koncentracije, imaju šest malih obroka dnevno, sa velikim količinama mesa sa malo masnoće. Ugljikohidrate dobijaju od povrća pripremljenog na pari, a tu su i proteinski šejkovi od svježih jagoda, malina i kupina sa 35 do 40 grama proteina u prahu. Izbjegavaju velike količine masnoće, jednostavne ugljikohidrate i alkohol. Takođe, izbjegavaju kasne večere, posebno prije trke, jer probavni sistem treba biti opušten, kako bi se prije trke regenerisali mišići. PRIJE TRKE: Obroci sadrže minimalnu količinu masnoće i soli, tako da tijelo ne zadržava tečnost, pošto tjelesna težina mora biti niska za vikend, kada se održavaju trke. Što je vozač lakši, inženjeri mogu bolje uravnotežiti bolide. Za izdržljivost uzimaju složene ugljikohidrate, kao što su crna riža i tjestenine sačinjene od stoprocentno složenih ugljenhidrata. TOKOM TAKMIČENJA: U toku trke popiju dva litra vode, kako bi mogli biti koncentrisani, a i dehidracija tokom trke može izazvati slabost i mučninu. Vozači se mnogo znoje, te mogu da izgube do tri kilograma svoje tjelesne težine u toku trke. NAKON CILJA: Popiju dva litre vode poslije trke, kako bi se izbalansirao gubitak tečnosti znojenjem tokom vožnje. Održavaju rigorozne dijete, kako bi ostali u dobroj kondiciji i zadržali malu težinu između dvije trke. Najteži vozač trenutno ima 73,5 kilograma na visinu od 1,83 metara. Neki vozači teže manje od 59 kilograma, što znači da se trening bazira na jačanju dugih, jakih i izdržljivih mišića u kombinaciji sa odličnim kondicioniom treningom. Pritisak zbog kilograma Realnost je da F1 vozač postaje nešto slično profesionalnim džokejima. Poslodavaci i menadžeri timova stalno provjeravaju težinu vozača. Težina vozača je "vrela" tema, jer su redizajnirani bolidi za narednu sezonu teži, što podrazumijeva veći pritisak na vozače da budu što lakši. Automobili moraju zadovoljiti minimalnu težinu od 642 kilograma, što je težina bolida i vozača bez goriva, a to znači da ako težina pređe tu granicu, bolidi postaju sporiji. Zbog toga će lakši vozač, kao što je Felipe Masa, koji je težak 59 kilograma, imati prednost u odnosu na teže vozače, kao što je, recimo, Niko Hulkenberg, koji je težak 74 kilograma. Mnogi vozači otvoreno priznaju da se maksimalno bore da ispune ograničenje težine, što u mnogim slučajevima nije dobro za zdravlje. Stroge dijete Da bi bolje shvatio fitnes i ishranu vozača, Samir Bečić je dvije sedmice trenirao s profesionalnim vozačem, a rigorozni trening i stroge dijete Formule 1 iznenadile su i samog Bečića, kojeg smatraju jednom od vodećih osoba u SAD. "Koristio sam Resync metodu i fokusirao se na vježbe u kojima se koristi. Moram da priznam da je profesionalni vozač, koji je želio da ostane anoniman, zbog ugovora koji ima sa poslodavcima, pokazao ogromnu izdržljivost s kojom se nisam često susretao trenirajući vrhunske profesionalne sportiste. Test snage je bio odličan, ako se ima u vidu da je vozač imao svega 62 kilograma", kaže Bečić. Bez obzira na sjajne fizičke performanse vozača, ovaj stručnjak naglašava da su rigorozne dijete, kojoma su vozači izloženi pod pritiskom gubljenja pozicije, veoma nezdrave.