Na temi "Sta ako nas UEFA banuje?"

.
don_burza je napisao/la:Evo da se ukljucim u raspravu
vidim tema je historija
Historija Zemlje podeljena je na cetiri najvaznija perioda. Arhezoik traje od nastanka Zemlje do 570 godina pre nove ere. Prvi oblik zivota javio se pre oko 3,3 milijarde godina a prve zivotinje - morski crvi i meduze, pre oko 680 miliona godina. Tokom palezoika pojavljuju se prvi kicmenjaci (pre oko 500 miliona godina). Prve biljke na Zemlji osvanule su pre oko 400 miliona godina, a insekti dvadeset miliona godina kasnije. Prvi dinosaurusi nastali su u mezozoiku, pre oko 215 miliona godina (trizaik), a prvi sisari pre oko 190 miliona godina (jura), gotovo 50 miliona godina pre ptica.
Istorija primata vezana je za poslednji period istorije Zemlje koji jos uvek traje - kenozoik. Prvi primati, smatra se, nastaju pre oko 55 miliona godina (bar milion godina pre kitova, prvih morskih sisara). U Montani, 1965. godine je otkriven zub Purgatoriusa, protoprimata velicine misa. Pre oko 50 miliona godina ziveo je Smilodectes, primat koji vec nalikuje danasnjim lemurima. Od velikog znacaja su i nalazi Aegyptopithecus zeuxis-a starog 33 miliona godina u Fajumu i Moropithecus bishopi-a u Ugandi. Grupa nalik covekolikim majmunima, Sivapithecine zivela je u delovima Azije, Afrike i Evrope izmedju 15 i 8 miliona godina.
Najpoznatiji evropski primat bio je Dryopithecus. U fosilu poluuspravljenog Oreopithecus-a (planinskog majmuna) starog oko 14 miliona godina mogu se otkriti prvi obrisi ljudske vrste. Pre oko 13 miliona godina ziveo je Ramapithecus (ime je dobio po indijskom bogu Rami) koji je prvi napustio sume i bio osposobljen za zivot van nje i prvi je mogao da pomre donju vilicu u jednu i drugu stranu. Grana covekolikih majmuna odvaja se izmedju sedam i pet miliona godina.
Nasim najudaljenijim pretkom, asksurdjelom hominida smatra se Ardipithecus ramidus koji je ziveo od 5,8 do 4,4 miliona godina pre n.e. Afrika je kolevka ljudske vrste. Prvog hominida predstavlja Australopithecus anamesis, nastao oko 4,2 miliona godna pre nove ere. Potom su se razvile cetiri vrste Australopithecusa (Australopithecus afarensis, zatim A. africanus kome pripada cuvena Lusi, proslavljeni zenski skelet koji je ime dobio po pesmi Bitlsa Lucy in the sky with diamonds, A. boisei koga su arheolozi Meri i Luis Liki nazvali prema njihovom finansijeru i kome je zbog mocnih zuba dat nadimak Krcko Orascic i A. robostus).
Genus Homo nastaje pre oko 2,5 miliona godina pojavom Homo habilis-a, potom i Homo erectus-a. Arhaicni Homo sapiens i tzv. Hajdelberski covek datiraju od pre 800 hiljada godina. Pre oko 200 hiljada godina pojavio se Neandertalac, a 100 hiljada godina kasnije Homo sapiens. Misterioznim nestankom Neandertalca pre oko 30 hiljada godina vlast na zemlji je prepustena savremenom coveku.
Ipak, nevezano za ovu podelu, ljudski razvitak je poznati etnolog Luis Morgan, svojim delom "Drevno drustvo" podelio na period divljastva i period varvarstva. U periodu divljastva covek je ziveo potpuno podvrgnut zakonima prirode, dok je tokom varvarstva covek polako poceo da utice na nju, da je menja i prilagodjava svojim potrebama. Svaki od tih perioda, Morgan je podelio na jos tri stupnja.
sledi nastavak
My thoughts wandered to Santiago Bernabeu, the Temple, a ground struck terror into opponents. Bruised & battered slaves at the king's banquet.