Chat - bez politike i ratnih prica

[harden]

Vidim da si novi forumas, dobro dosao medju pravu raju

[RollMan]

Ne objavljuj takve gnusne lazi, nas Rollman ce past u nesvjest kad procita

Ne vidim vezu sa mnom i ove objave gore

[samocelik]

Šta nam je sa Kesićem?

[RollMan]

[ASD]

Kakva glupača.
Žena je ubijena službenim pištoljem od osobe koji je bio na godišnjem, i eto, to nije problem, jer je ubica uhapšen.

[RollMan]

Ku.rton revolucija , ***** sve *****

[avenija]

Cirkuski MedŽed NiP-a Memic ne prisustvuje protestima u Sarajevu i ne traži ostavku ministra iako je 10 puta gora situacija nego u Tuzli ali svejedno nadje vremena da ode u Tuzlu tražiti ostavke. Znas li ko je Lana Gadjun ili Faris Pendek medvjede iz cirkusa? Kakva je to marva stranačka...i jos stranački botovi gledaj jašu bez stida.

Nek je u ZDK i samoj Zenici situacija bajna. Ministar MUPa dojucerasnji nastavnik fizickog odgoja…

A o silnim hapsenjima inspektora, policajaca da ne govorimo. Sta cemo sa sinom glavne kantonalne tuziteljice? Ko njeg i nju stiti? Sta cemo sa kriminalnom iz Krivaje, Metalnog, Rudnika, sumarije?

Pometi prvo ispred svoje avlije, pa pricaj drugima.

Nama je DRŽAVNI ministar vanjskih poslova jedva nekako zavrsio neku diplomu nastavnika fizičkog odgoja..niti ga iko ikada vidio od studenata, niti ga zna ijedan cimer, niti ima dokaz da je bio na jednom predavanju, tako da se ne čudi onda kakvi su ljudi na lokalnim nivoima na pozicijama.

[ASD]

Cirkuski MedŽed NiP-a Memic ne prisustvuje protestima u Sarajevu i ne traži ostavku ministra iako je 10 puta gora situacija nego u Tuzli ali svejedno nadje vremena da ode u Tuzlu tražiti ostavke. Znas li ko je Lana Gadjun ili Faris Pendek medvjede iz cirkusa? Kakva je to marva stranačka...i jos stranački botovi gledaj jašu bez stida.

Nek je u ZDK i samoj Zenici situacija bajna. Ministar MUPa dojucerasnji nastavnik fizickog odgoja…

A o silnim hapsenjima inspektora, policajaca da ne govorimo. Sta cemo sa sinom glavne kantonalne tuziteljice? Ko njeg i nju stiti? Sta cemo sa kriminalnom iz Krivaje, Metalnog, Rudnika, sumarije?

Pometi prvo ispred svoje avlije, pa pricaj drugima.

Ministar MUPa TK gdje je diplomirani hodža.

[RollMan]

Najdebilnija stvar koju čitam poslije rata do danas , a Bošnjaci se žustro bune protiv nje. KRETENI separacija u školama je najbolja moguca stvar koja se desila , da ta djeca idu u iste razrede sa drugom vjerom, imali bi expresnu asimilaciju ,qrca bi se više slavio bajram i bio neradni dan, tucali bi jaja za uskrs i pjevali u crkvenom horu debili debilni

[VensanKasel]

Ja mislio ti ozbiljan , kad ti objavljuješ od Fadilove ljubavnice tvitove

[Pereira]

Vidim da si novi forumas, dobro dosao medju pravu raju

Gdje pade stari lejo

[JayCatwright]

Čitav dan jednu cijev popravljaju ret.ardi, ne možeš se pos.rati ko čovjek

[ASD]

Ja mislio ti ozbiljan , kad ti objavljuješ od Fadilove ljubavnice tvitove

[numanumaye22]

Vidim opet se svrsava na Jugu pa da jos jednom za raju razbijemo mitove o toj uspjesnosti i ekonomskom tigru.

1. Jugoslavija je bila teško zadužena zemlja, a vanjski dug je od 1961. do njezinog bankrota 1982. rastao eksponencijalno, prosječnom godišnjom stopom od 17,6% i do danas bi tim tempom država bila dužna nezamislivih 6000 milijardi dolara. Za usporedbu, 2019. ukupni javni dug svih 7 zemalja nastalih raspadom Jugoslavije nije prelazio 125 milijardi dolara (Hrvatska je na 42 milijarde dolara, Slovenija 37, Srbija 28, BIH 6,5, Sjeverna Makedonija 4,2, Crna Gora 2,6 i Kosovo 1), što je sitnica - svega oko 2% - u odnosu na projekciju potencijalnog rasta javnog duga Jugoslavije. Neki će, naravno, reći “da, no dug po glavi stanovnika i dalje je bio manji nego danas hrvatski” i to je istina, no razlika je u dvije stvari: dug SFRJ konstantno je rastao dok dug RH već 6 godina pada (do 2020. i krize), a Hrvatska svoj dug redovito servisira bez problema, dok SFRJ svoj nije mogla vraćati te je 1982. i priznala međunarodnim kreditorima da nije u stanju plaćati svoje dugove te je de facto bankrotirala. Nije zgorega ni spomenuti da bi hrvatski dug, da nije bilo ogromnih zaduživanja vlada Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, izvjesno bio 15-20 milijardi dolara manji.
2. Zbog strukturnih neravnoteža i makroekonomske nestabilnosti, Jugoslavija je uvijek imala ogroman problem s inflacijom. Čak i ako zanemarimo hiperinflacije u osamdesetima koje su varirale od 40,7% 1981. do čak 1.252% 1989. (zamislite da vam plaća u prosincu vrijedi 13 puta manje od plaće koju ste primili u siječnju), Jugoslavija je i u svojim najuspješnijim godinama imala veliku inflaciju. Prosječna inflacija u ‘zlatnim’ 1960-ima bila je 12,1% (1965. narasla je sve do 34,6%) dok je, recimo, u isto vrijeme u Njemačkoj ona iznosila 3,1%. Za usporedbu, inflacija je u Hrvatskoj u kolovozu 2020. godine iznosila -0,1%.
3. Usko vezano uz nekonkurentnu industriju, u Jugoslaviji se zastrašujuće malo radilo u usporedbi s razvijenim zemljama pa nije ni čudo što je produktivnost bila niska, odnosno što je jedan radnik u Njemačkoj vrijedio kao sedam radnika u Jugoslaviji. Naprimjer, 1964. godine u Jugoslaviji je 12,5 milijuna zaposlenih odradilo oko 17,4 milijardi radnih sati, dok je 1983. tada nešto više od 15 milijuna zaposlenih odradilo 14,5 milijardi radnih sati. Prevedeno na razumljiviji jezik, prosječan jugoslavenski radnik je 1964. godine efektivno radio 116 sati mjesečno, dok je 1983. radio svega 81 sat mjesečno - to je uz pretpostavku neradnih vikenda, praznika i četiri tjedna godišnjeg negdje oko 4 sata dnevno, što je de facto pola radnog vremena.
4. Jugoslavija je čak i na svom vrhuncu 1969. imala nestašice mesa, a prije i kasnije nestašice kave, mlijeka, ulja, brašna, goriva i drugih namirnica; imala je redukcije struje, trpila je hiperinflacije - a sve zato što industrija nije uspjevala proizvoditi dovoljno da zadovolji društvene potrebe, dok ujedno zbog slabe produktivnosti nije imala deviza da bi uvezla ono što je društvu nedostajalo. Zašto nije imala deviza? Zato što nije mogla uspješno prodavati svoje proizvode na stranim tržištima jer nisu bili konkurentni, a izvoz joj je (uračunata inflacija) bio oko 700$ per capita - za usporedbu, hrvatski je 2018. bio 1940$ per capita. Netko će možda reći “kako nije, izvozili smo po cijelom svijetu” i jesmo, ali izvozili smo malo i mahom u siromašne zemlje trećeg svijeta, a od toga radili spektakl.
5. Čak i uz desetke tisuća radnika koji su radili u inozemstvu i masovno zapošljavanje na izmišljena radna mjesta, Jugoslavija se i dalje borila s visokom nezaposlenošću. Stopa nezaposlenosti u SR Hrvatskoj je 1988. iznosila 8,5%, no mi smo uz Slovence još bili i najbolji - u Srbiji je bila 16,8%, u BiH čak 20,6% - a da stvar bude još gora, Jugoslavija je članove obitelji poljoprivrednika statistički vodila kao zaposlene pa je latentna nezaposlenost u poljoprivredi iznosila još dodatnih 1,4 milijuna na razini cijele države. Za usporedbu, anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je prije aktualne koronakrize bila 5,8%, a trenutno je prema podacima za kolovoz 7%
6. Uz taj ogroman broj radnika koji su napustili državu, Jugoslavija je dodatno kupovala socijalni mir masovnim zapošljavanjem na izmišljena radna mjesta te se zaduživala kako bi održavala ‘kult rada’, mit o uspješnoj socijalističkoj ekonomiji gotovo apsolutne zaposlenosti. Jedan od popularnijih primjera takve politike je tvornica automobila Zastava u Srbiji: ona je na svom vrhuncu za vrijeme socijalizma zapošljavala oko 50.000 radnika, a proizvodila je manje automobila nego danas kad zapošljava 3.500 (tada je i efektivno više proizvodila nasuprot samom sklapanju automobila, ali diskrepancija u brojkama je eklatantna).
7. Zapravo, možda i najbolji primjer koliko je jugoslavenski socijalizam bio neuspješan u usporedbi s kapitalističkim sustavima pokazuju usporedbe sa susjednim zemljama koje u istom periodu nisu bile socijalističke: 1947. SFRJ je imala BDP per capita oko 1.250$, Austrija oko 2.000$, Njemačka oko 2.500$, a Italija oko 3.000$. Nešto više od četiri desetljeća kasnije, SFRJ 1990. ima BDP per capita 6.200$, Austrija 21.700$, Njemačka 22.800$, a Italija 20.800$ i pogrešan je zaključak da je bio problem u našem pristupu jer problem je bio u samom socijalizmu: susjedne Bugarska i Mađarska jednako su sporo napredovale kao i Jugoslavija.
8. Jedan mit vezan uz zabludu o jakoj ekonomiji je onaj o mnoštvu tvornica koje su osnovane u socijalizmu i kako ’sve što danas od industrije imamo možemo zahvaliti socijalizmu’ ili, meni osobno draža, ‘Jugoslavija je sagradila tolike tvornice, a koliko je sagradila Hrvatska?'. Na stranu činjenica da ih je tada samo država i mogla graditi a danas niti može niti treba jer pokušavamo živjeti u tržišnoj ekonomiji, ovo su samo neke od poznatijih (s godinama osnutka) koje su uspješno postojale puno prije socijalističke nacionalizacije i otimačine: Koestlin, Bjelovar (1905.); Čateks, Čakovec (1874.); MTČ, Čakovec (1923.); Belje, Darda (1911.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Kandit, Osijek (1920.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Brodogradilište 3. Maj, Rijeka (1892.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Đuro Đaković, Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Varteks, Varaždin (1918.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.); Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš, Zagreb (1911.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.).

9. Kako je onda moguće da je ‘nekad bilo lepo’? Pa moguće je upravo zato što socijalizam vremenski i financijski ograničeno može djelovati uspješno: ljude se zapošljava, grade im se odmarališta na moru, poklanjaju stanovi, svi se mediji i informacije kontroliraju; a to se financira oduzetom privatnom imovinom, kreditima i ‘kreativnom’ monetarnom politikom. No u jednom trenutku više nema kuća, zemlje i tvornica koje možeš nacionalizirati, nema kreditora koji će ti dati novac kojeg nećeš moći vratiti i nema te deprecijacije koja će boostati ekonomiju. Onda socijalizam, svaki - pa tako i jugoslavenski - propada. Možda ga je najjednostavnije shvatiti kao preveliki kredit s dugim počekom: zamislite da dobijete kredit na 2 milijuna kuna i počinjete ga otplačivati za 5 godina - tih 5 godina ćete živjeti jako dobro, no u nekom trenutku će novac doći na naplatu, a vi ga nećete imati.

[Civa]

Cirkuski MedŽed NiP-a Memic ne prisustvuje protestima u Sarajevu i ne traži ostavku ministra iako je 10 puta gora situacija nego u Tuzli ali svejedno nadje vremena da ode u Tuzlu tražiti ostavke. Znas li ko je Lana Gadjun ili Faris Pendek medvjede iz cirkusa? Kakva je to marva stranačka...i jos stranački botovi gledaj jašu bez stida.

Nek je u ZDK i samoj Zenici situacija bajna. Ministar MUPa dojucerasnji nastavnik fizickog odgoja…

A o silnim hapsenjima inspektora, policajaca da ne govorimo. Sta cemo sa sinom glavne kantonalne tuziteljice? Ko njeg i nju stiti? Sta cemo sa kriminalnom iz Krivaje, Metalnog, Rudnika, sumarije?

Pometi prvo ispred svoje avlije, pa pricaj drugima.

Nama je DRŽAVNI ministar vanjskih poslova jedva nekako zavrsio neku diplomu nastavnika fizičkog odgoja..niti ga iko ikada vidio od studenata, niti ga zna ijedan cimer, niti ima dokaz da je bio na jednom predavanju, tako da se ne čudi onda kakvi su ljudi na lokalnim nivoima na pozicijama.

Nemoj molim te da ja krenem nabrajati zvanja i znanja raznoraznih SDA ministara…

Cuj ne zna ga nijedan cimer

Dje zavrsio tvoj ahbab ministar FMUP-a? Hos da ti kazem preko koje sheme je iz Viteza dobio prvu diplomu ucitelja osnovnog obrazovanja?

[samoposmatram]

Najdebilnija stvar koju čitam poslije rata do danas , a Bošnjaci se žustro bune protiv nje. KRETENI separacija u školama je najbolja moguca stvar koja se desila , da ta djeca idu u iste razrede sa drugom vjerom, imali bi expresnu asimilaciju ,qrca bi se više slavio bajram i bio neradni dan, tucali bi jaja za uskrs i pjevali u crkvenom horu debili debilni

Dobra boba zelena.

[Centre forward]

Hrvat, i vjerojatno ponosni član HDZ-a, ne, koji je ovo pis'o ne poznaje elementarne stvari tipa da milijarda dolara 1970 godine i danas nisu nikako isti novac. To ga odmah diskvalificira za bilo šta ozbiljno.

[alemsa]

Ama to je smijesno @numane, posebno za Bugare i Madjare, pa Yuga za Bugare, Rumune, i veliki dio istocnog bloka bila Svabija. Poznajem ovdje Rumuna 70 godina coj'ku, njegova familija odma se docepala Yuge kad je imo 5 godiba (prica lik nas k'o i mi) 40 godina je zivio u Novom Sadu, kaze kad su isli u posjeti u familiji u Rumuniji, na njih se gledalo k'o danas ono kad neko dodje iz vana.

[RollMan]

Dobra boba zelena.

Forto miran budi

[VensanKasel]

Ama to je smijesno @numane, posebno za Bugare i Madjare, pa Yuga za Bugare, Rumune, i veliki dio istocnog bloka bila Svabija. Poznajem ovdje Rumuna 70 godina coj'ku, njegova familija odma se docepala Yuge kad je imo 5 godiba (prica lik nas k'o i mi) 40 godina je zivio u Novom Sadu, kaze kad su isli u posjeti u familiji u Rumuniji, na njih se gledalo k'o danas ono kad neko dodje iz vana.

Op op op , ovu zaboravih neku noć