FK Željezničar na raskrsnici
Iako je generalni dojam da sezona evropskog fudbala još nije kako treba počela, najvećim dijelom zbog činjenice da je korona virus odgodio start mnogih najjačih evropskih liga, prvenstvo u Bosni i Hercegovini već se dobro zahuktalo i iza nas je već (krnjih) osam kola takmičenja, pa se može reći da su bh. klubovi dostigli optimalnu formu, koju će nastojati održavati do zimske pauze.
Osmo kolo Premijer lige BiH odigrano je tokom vikenda i nije kompletirano, baš kao ni neka ranija, no već se i definitivno naziru konture koje će Premijer liga BiH imati u narednoj sezoni. Liga će, baš kao što je ranije prognozirao Slavko Petrović, biti podijeljena na dvije nejednake grupe. Sedam timova bi trebalo imati zagarantovanu poziciju u gornjem dijelu tabele, a preostalih pet će ispuniti donji dio i barem u jednom momentu sezone svaki od njih bi mogao djelovati kao kandidat za ispadanje.
Najvažniju priču u ovom kolu ispričao je Velimir Stojnić, koji je samo nekoliko dana prije gostovanja na Grbavici preuzeo Krupu. Njegov tim je sa minimalnih 1:0 savladao Željezničar nakon što je relativno rano poveo, a tim sa Grbavice je osim par stihijskih napada prilično mlako odigrao ostatak meča i Krupa se bez problema odbranila.
Takve pobjede su velike, ali Krupu čeka još mnogo posla u borbi za opstanak i definitivno je jedan od kandidata za ispadanje, mada je utakmica na Grbavici znatno popravila njen bodovni saldo. Pravo je pitanje šta se desilo sa beskrvnim Željezničarom, koji je na Grbavici “prosuo“ već šest bodova i praktično ponavlja iste stvari na kojima je prošle sezone ostao bez titule.
Željezničar nije u dobroj finansijskoj situaciji i o tome se već mjesecima stidljivo govori, mada niko nije svjestan stvarnih razmjera krize na Grbavici. U kontekstu toga, nemoguće je posmatrati samo igre na terenu kao glavni problem sa kojim se klub susreće, a jučer održana sjednica Upravnog odbora to samo potvrđuje.
Ni potpredsjednik Jasmin Badžak ni predsjednik Admir Džubur u jučerašnjim izjavama za medije nisu krili da situacija nije bajna, ali izrazili su optimizam da će klub uspjeti da prevaziđe postojeću krizu. Kako, nisu precizirali.
Već se uveliko govori o tome da su čelnici Željezničara zainteresovani za prodaju pomoćnog terena stadiona Grbavica, od koje bi finansirali izgradnju trening kampa, a nešto novca bi ostalo i za tekuće poslovanje. Badžak je to potvrdio u kratkim intervjuima sa medijima, ali nikakav zvaničan stav o ovom pitanju javnosti nije prezentovan, što je već problem sa kojim se Željezničar susreće kroz duži vremenski period, problem netransparentnosti.
Kada klub ne informiše dovoljno javnost i navijače, a Željezničar ih ima jako mnogo, stvara se pogodno tlo za razne špekulacije. Tako se spominju milionski dugovi i katastrofalna situacija u klubu, ali niko sa sigurnošću ne može reći šta je istina. Ono što je poznato jeste da Željezničar želi prodati svoj pomoćni teren investitorima zainteresovanim za gradnju stambene zgrade na tom mjestu, a zauzvrat bi investitor pored investicije u kupovinu ovog zemljišta izgradio i moderan trening kamp za potrebe kluba na drugoj lokaciji.
U teoriji, ovaj posao zaista djeluje strateški ispravno, jer upotrebna vrijednost kampa na manje atraktivnoj lokaciji za Željezničar je mnogo veća od vrijednosti jednog terena na atraktivnoj lokaciji, koji ne ispunjava u potpunosti klupske potrebe.
U praksi ostaje mnogo neodgovorenih pitanja. Prvo je pitanje kontinuiranog finansiranja klupskih izdataka, koje evidentno ne funkcioniše na adekvatan način, ako se stvaraju novi dugovi. Nepoznat je iznos dugova i upitno je da li će prodaja klupske imovine omogućiti Željezničaru da se riješi finansijskih utega, a istovremeno i da izgradi novi kamp. Ako bi se ta dva uslova ispunila, onda bi ovaj posao bio za klub odličan.
No, ključni problem kontinuiranog finansiranja i dalje ne bi bio riješen. A iz ove perspektive ne djeluje da je takvo pitanje lako riješiti bez značajnijih promjena u upravljačkim strukturama. U teoriji, Željezničar bi opet mogao upasti u probleme, a ovaj put ne bi imao pomoćni teren kao zalog za stabilnost i određen period sigurnosti.
Navijačko tijelo je već prilično podijeljeno iz ranijeg perioda, a prodaja klupske imovine samo će dodatno uzburkati ionako već ozbiljna mimoilaženja u mišljenju o načinu na koji klub treba poslovati. Dodatni uteg predstavlja činjenica da je Željezničar 2013. godine osvojio posljednji naslov prvaka BiH i da je otad osvojio jedino trofej Kupa BiH 2018. godine. Nije tajna da se ove sezone očekuje rezultat, a plasman u evropska takmičenja nije rezultat. Čelnici kluba, navijači i praktično svi oni koji imaju ikakvu vezu sa FK Željezničar žele da u rubrici prvaka Bosne i Hercegovine kraj godine 2021. stoji ime njihovog kluba, kao znak da je Željezničar bio prvak u godini u kojoj je slavio stoti rođendan.
Bitno je i pitanje koliko će vremena klubu biti potrebno da realizuje kompletan projekat prodaje terena, izgradnje kampa i finansijske stabilizacije. Jer to nisu stvari koji se mogu danas zamisliti, a sutra sprovesti u djelo. Potrebno je vrijeme koje Željezničar u ovom trenutku nema.
Konačnu odluku o prodaji terena donijet će Skupština FK Željezničar. Redovna bi se trebala održati za nekoliko mjeseci, a zasad nije izvjesno da li će biti zakazana vanredna sjednica nešto ranije. No, održala se ona ili ne u narednom periodu, klub bi morao sa mnogo više transparentnosti da se okrene svojim navijačima, koji su mnogo puta dosad pokazivali da su u stanju pomoći klubu.
Željezničar nema najbolji igrački kadar u ligi, ali ima dovoljno dobar kadar da uz određeno poklapanje različitih faktora osvoji naslov prvaka. No, ako ne dođe do tog poklapanja, za klub mogu nastati još veći problemi, a sam izlazak na evropsku scenu teško bi ispunio apetite. Toga su nakon posljednjih događaja vjerovatno svjesni svi u klubu.
Ako i ima nešto pozitivno u cijeloj priči, onda je to prekid kontinuirane šutnje koja je trajala mjesecima i vjerovatno stajanje u kraj brojnim špekulacijama. Prvi korak ka rješavanju problema je zapravo priznanje da problem postoji, jer tek se tada može pristupiti njegovom rješavanju.
