Baboon je napisao/la: ↑24 maj 2020, 22:17
Maestro je napisao/la: ↑24 maj 2020, 22:09
Sta ima u tom medjugorju da ga obilaze ljudi?
Nema ništa, ljudi na prevari i laži napravili kao neku atrakciju, nema lažova i lopina do tih hercegovaca.
Sve je to ista bagra ni drugi nisu bolji
Newspaper 6 - News Magazine theme for Wordpressvisitbih.ba
Naslovnica TURIZAM
Vjerski turizam u BiH: Višestoljetno mjesto susreta i suživota različitih naroda
26. July 2017.
Bosna i Hercegovina je već vjekovima mjesto susreta i suživota različitih naroda, a po svom bogatom vjerskom i kulturnom naslijeđu Bosna i Hercegovina spada među najbogatije države Evrope.
Vrelo Bune u Blagaju
U našoj zemlji vijekovima su prisutne tri velike vjerske zajednice a Sarajevo, kao glavni grad BiH, je zbog svoje vjerske raznolikosti poznato kao „evropski Jerusalem“. Također, Sarajevo je sjedište muslimanskog vjerskog poglavara, reisu-l-uleme, dabrobosanske Mitropolije pravoslavne crkve, te Vrhbosanske nadbiskupije Rimokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini.
STOTINE HILJADA VJERNIKA
Svaka od ovih vjerskih zajednica ima značajna svetiša koje godišnje posjećuju veliki broj vjernika, a najposjećenije svetište, odnosno najatraktivnija destinacija je Međugorje – mjesto Gospina ukazanja koje se nalazi 25 kilometara od Mostara. Ovo mjesto od 1981. godine, kada je grupa mladih posvjedočila o Gospinom ukazanju, posjećuje najmanje milion hodočasnika godišnje.
Osim Međugorja, najatraktivnija destinacija na bh. mapi vjerskog turizma je Ajvatovica – najveće dovište muslimana u Evropi na kojem se više od 500 godina okupljaju vjernici. Ajvatovica se nalazi u Pruscu, mjestu između Bugojna i Donjeg Vakufa. Za Ajvatovicu se veže legenda o mističnom događaju iz života Ajvaz-dede koji je u Bosnu i Hercegovinu došao u 15. vijeku.
Legenda kaže da je Ajvaz-dedo, pronašavši planinsko vrelo, nastojao dovesti vodu u Prusac, koji je oskudijevao vodom. Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se stijena duga 74, a široka 30 metara. Narodna predaja kaže da se Ajvaz-dedo četrdeset dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Bogu da stijenu rastavi. Četrdeseto jutro nakon sabah-namaza je zaspao i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je stijenu rastavljenu. Nakon toga je Ajvaz-dedo sagradio vodovod i proveo ga kroz spomenutu stjenu do Prusca. Početak okupljanja je određen svakog sedmog ponedjeljka po Jurjevu.