FK Željezničar - ARHIVA POSTOVA

[mohikanac12]

braco ,sta je sa mamlazom?da ga radnici nisu nalupali radi one lose pite
jel iko isao do stadiona >? daj da neko stavi slike

@Braco, pita te covjek nesto.

[Mamlaz]

braco ,sta je sa mamlazom?da ga radnici nisu nalupali radi one lose pite
jel iko isao do stadiona >? daj da neko stavi slike

Ne javljam se kada su ova medjusobna prepucavanja, ja samo pozitivu sirim Nema se sta objaviti ljudi rade tek tri dana polako dok sedmica prodje.

[LjoZee]

Dajjj za instagram stikere plssss

[MocMahale444]

Nista od pojacanja nista od titule

[Mamlaz]

braco ,sta je sa mamlazom?da ga radnici nisu nalupali radi one lose pite
jel iko isao do stadiona >? daj da neko stavi slike

@Braco, pita te covjek nesto.

Vazda se braco proziva, Irfo reaguj

[KANA]

braco ,sta je sa mamlazom?da ga radnici nisu nalupali radi one lose pite
jel iko isao do stadiona >? daj da neko stavi slike

Ne javljam se kada su ova medjusobna prepucavanja, ja samo pozitivu sirim Nema se sta objaviti ljudi rade tek tri dana polako dok sedmica prodje.

mamlaz dragi ,nije niko riknuo pa da se ceka sedmina pa 40 dana

[LjoZee]

Autor stikera je navijač Plavih, Adem Ćatić, a u narednom periodu bit će dostupan i drugi paket stikera sa motivima našeg Kluba. FK Željezničar je najpopularniji klub na društvenim mrežama u BiH te će i u budućnosti nastaviti sa aktivnostima na unaprjeđenju pomenutih mreža.

@1921ba

[irfo]

U nedostatku tema zbog pauze, moram ove malo opšte teme pokretat. Pošto sad ide prelazni rok i ti fazoni, smatrate li da treba modifikovati dužinu trajanja prelaznog roka? U tom duhu, jedan članak koji mi je dao inspiraciju za ovu temu. U njemu imate trenutne stavove nekih naših klubova:

Loš prelazni rok, prepreka u razvoju koju je moguće otkloniti


Na 42. sjednici održanoj 15. novembra ove godine, Izvršni odbor Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine usvojio je odluku o trajanju zimskog registracijskog perioda 2020. godine, odnosno u prevodu, odluku o trajanju zimskog prelaznog roka u našem fudbalu.

Odlučeno je da će predstojeći zimski prelazni rok trajati od 20. januara do 14. februara naredne godine, a takva forma prelaznog roka standardna je za naš fudbal i ovakve se odluke uglavnom prepisuju iz prethodnog perioda.

Ista se praksa sprovodi i po pitanju ljetnog prelaznog roka, a vidljivo je da se klubovima nameće kompletiranje igračkog kadra prije početka jesenje ili proljetne polusezone, jer nakon toga transferi nisu dozvoljeni.

Istini za volju, treba objasniti da će klubovi moći dovoditi igrače i nakon ovog datuma, ali isključivo igrače koji na dan 14. februar neće imati ugovor ni sa jednim klubom. To sa aspekta zimskog prelaznog roka nije ni sporno, ali zimski i ljetni prelazni rok drastično su različiti u Premijer ligi BiH, a upravo se u primjenjivanju istih kriterija na oba prelazna roka ogleda nedostatak zdravog promišljanja kod onih koji donose odluke o našem fudbalu.

Isti pristup rješavanju različih problema
Tekuća sezona Premijer lige BiH počela je 20. jula, prošla je počela 21. jula, a sezona 2017/2018 22. jula. Evidentna je praksa da prvenstvo starta sa dolaskom pretposljednje julske subote. Ljetni prelazni rok završava u istoj sedmici u kojoj počinje prvenstvo, a praksa je u većini zemalja da prelazni rok traje do 31. augusta ili čak do 3. ili 4. septembra.

Slično je sa zimskim prelaznim rokom, koji će biti okončan prije nego počne prvenstvo, ali osnovna razlika je u tome što u drugim prvenstvima zimski prelazni rok uglavnom traje do 31. januara, pa naši klubovi kroz prelazni rok do 14. februara imaju komparativnu prednost u odnosu na inostrane klubove.

Ograničavanje ljetnog prelaznog roka na početak prvenstva u praksi znači da naši klubovi ne mogu dovesti zamjene za sve one igrače koje bi potencijalno mogli prodati u posljednjih 40-ak dana trajanja prelaznog roka u većini evropskih zemalja, odnosno do 1. septembra.

Ove smo sezone imali situaciju da je Zrinjski prodao napadača Irfana Hadžića turskom Akhisarsporu nakon gostujuće utakmice protiv Malmoa u Evropskoj ligi odigrane 8. augusta. Dio eventualne zarade koju je ostvario ovim transferom Zrinjski nije mogao reinvestirati u dovođenje novog igrača, nego je mogao birati isključivo igrače koji su bili bez ugovora, i to ne samo igrače koji su bez ugovora bili u tom momentu, nego one koji su svoj posljednji ugovor sa nekim klubom raskinuli prije 20. jula ove godine.

Pravljenje takvog izbora klubovima nije lako i obično su im opcije drastično smanjene. Za Zrinjski je tako potpisao Petar Kunić, kojeg je mostarski klub vjerovatno mogao dovesti i u onom momentu kada je angažovao Irfana Hadžića i potom Ivana Lendrića. Kunić tada nije bio prvi izbor, a pitanje je da li bi bio prvi izbor i 23. augusta, da Zrinjski nije već tada bio žestoko limitiran po pitanju dovođenja potencijalnog pojačanja.


Irfan Hadžić je Zrinjski napustio brzo nakon svog dolaska, a klub se žestoko mučio nakon njegovog odlaska i nije pronašao rješenje za svoje probleme u ofanzivi sve do kraja polusezone
Nemanja Bilbija je 29. augusta 2013. godine potpisao za Sarajevo i pola godine je čekao da dobije šansu za igru. Ugovor sa Vojvodinom raskinuo je 20. augusta, te kao takav, barem prema mišljenju Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, nije bio slobodan igrač na dan potpisa za Sarajevo.

Klubovi su zbog ovakve odluke dovedeni u jako nezgodan položaj. Imaju izbor da unaprijed dovode zamjene za igrače koji bi trebali napustiti klub i tako rizikuju da stvore sasvim bespotrebnu konkurenciju i teret na platnom spisku ako se neki od planiranih transfera ne ostvari ili da igrače zadržavaju protiv njihove volje. S obzirom na to da se u BiH uglavnom praktikuje potpisivanje dvogodišnjih ili eventualno trogodišnjih ugovora, zadržavanjem igrača protiv njegove volje, klubovi dolaze u poziciju da se uskraćuju za značajan dio prihoda jer igrač kojem je potrebno barem godinu dana da dostigne optimalnu formu i zadovoljavajuću prodajnu vrijednost, a kojem bude uskraćen transfer, sigurno neće rado prihvatiti obnovu ugovora. To dalje znači da će vjerovatno klub napustiti bez odštete.

Postoji, naravno, i treći izbor, njega je ljetos napravio Zrinjski sa prodajom Irfana Hadžića i kasnijim dovođenjem Petra Kunića, a ako je suditi prema prvim koracima koje mostarski klub sprema uoči zimskog prelaznog roka, i sami su svjesni da im se odluka i nije baš isplatila.

Prema Pravilniku o registraciji, statusu i transferu, koji je zvanični dokument Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, ljetni prelazni rok traje od završetka jedne do početka druge sezone, a interesantno je da je jedino ograničenje za prelazni rok postavljeno u smislu da on ne bi smio biti duži od 12 sedmica. 2019. godine, prelazni rok je trajao od ponedjeljka, 10. juna, do petka, 19. jula, što je ukupno šest sedmica. Sa dodatnih šest sedmica, koje su Pravilnikom o registraciji, statusu i transferu dozvoljene, prelazni rok bi trajao do završetka mjeseca augusta i klubovi bi dobili ogromnu olakšicu.


Nakon sjajne sezone 2014/2015, bilo je tokom ljeta 2015. godine jasno da će Riad Bajić napustiti Željezničar, ali niko nije sa sigurnošću mogao znati kada će do transfera doći. Željezničar je tako pojačanje morao angažovati prije odlaska Bajića i klub je pojačao Joco Stokić. Željezničar nije imao mogućnost investirati novac od prodaje Bajića u kupovinu novog napadača, a možda bi u drugačijim okolnostima doveo boljeg igrača od Stokića
(Ne)profesionalizam klubova
Govoriti o ljetnom prelaznom roku prije nego je počeo i zimski nekome možda djeluje deplasirano. Ipak, znajući kako se donose odluke u našem fudbalu, kasno će biti otvarati dijalog o ljetnom prelaznom roku jednom kad već bude donesena odluka o njegovom trajanju. Dodatna godina će u tom slučaju biti izgubljena, a upravo smo iz tog razloga odlučili još u oktobru kontaktirati 12 premijerligaških klubova. Ovo se pitanje koje suštinski tiče samo njih, a zbog toga smo u komunikaciju sa klubovima ušli sa predrasudom da među njima postoji konsenzus po ovom pitanju i da im je ovakva forma prelaznog roka nametnuta, te da bi je rado promijenili.

Brzo smo se, međutim, uvjerili, da stavove nije dobro formirati na pretpostavkama i predrasudama. U dva mjeseca otkad smo prvi put kontaktirali klubove, dobili smo ukupno četiri odgovora. Upitno je jesu li pitanja i dostavljena onima unutar klubova koji bi o njima trebali brinuti. Upitno je da li u svim klubovima uopšte i postoje ljudi koji brinu o tim pitanjima. Upitno je i na koji način se klubovi odnose prema medijima.

Osnova je komunikacije, bez obzira slažete li se sa nekom inicijativom ili ne, barem poslati odgovor na upit koji dobijete na vlastitu adresu, makar taj odgovor bio isključivo izraz neslaganja.

Kad vam sa jedne strane ne odgovore Sloboda i Čelik, onda svakako morate imati dozu razumijevanja za poziciju u kojoj se ti klubovi nalaze. Njima je prelazni rok u ovom trenutku najmanja briga. Kada vam ne odgovore dva tradicionalno najveća bh. kluba Sarajevo i Željezničar, onda je prirodno da osjetite veliku dozu razočarenja, jer se radi o klubovima koji bi morali biti nosioci pozitivnih promjena u domaćem fudbalu. U ovom su se slučaju pokazali apsolutnim komunikacijskim amaterima, pa neka razmisle o tome kakvu su poruku poslali o sebi dok budu čitali ove redove, ako ih neko bude i čitao.

U svakom slučaju, saldo je ovakav. Pored Sarajeva i Željezničara, te Slobode i Čelika, odgovor nije došao iz FK Tuzla City, FK Radnik, FK Mladost Doboj Kakanj te FK Borac. Sve ove klubove smo kontaktirali putem maila, a potom i putem drugih društvenih mreža.


Za klub koji iza sebe ima PR agenciju, Sarajevu se komunikacijski gafovi dešavaju toliko često da ih se može početi posmatrati kao sistemske greške u komunikaciji
Argumenti i protuargumenti
Velež, Zrinjski, Zvijezdu 09 i Široki Brijeg nije bilo potrebno kontaktirati dva ili tri puta. Ovi klubovi imaju jasno formirane stavove, a reklo bi se, i dobro odgojene uposlenike, koji su detaljno obrazložili mišljenje svojih nadređenih.

Stav FK Velež je da ljetni prelazni rok nije previše sporan ni u svojoj postojećoj formi, te da su klubovi na vrijeme obaviješteni o svim njegovim segmentima od strane Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH. Iz kluba su istakli i da treneri vole što prije imati ekipu na okupu, ali su podcrtali da su svakako voljni razgovarati o ovom pitanju, ako bi NS/FS BiH organizovao takav oblik pregovora.

Iz Zrinjskog su na našu adresu stigle pohvale za ovu inicijativu, a stav mostarskog kluba je jasan. Prelazni rok bi trebao biti prilagođen prelaznom roku većine evropskih liga. Iz kluba su istakli da je prelazni rok samo u Kazahstanu i na Farskim Ostrvima završen prije nego u BiH, a da je u 33 UEFA-ine članice okončan u razdoblju između 30. augusta i 2. septembra, uključujući i Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju, koje su najčešće destinacije za naše igrače.

Iz Zvijezde 09 istakli su da se prelazni rok mnogo spominjao u prethodnom periodu, ali da je sve ostalo na tome, te su izrazili punu podršku ideji da se pokrenu promjene, koje bi i ovom klubu itekako odgovarale.

U Širokom Brijegu smatraju da je ova tema jedna od krucijalnih za poboljšanje uslova u kojima se igra premijerligaški fudbal, a osim podrške našoj inicijativi, istakli su i nadu da će se više medija uključiti u analizu ovog pitanja, kako bi se stvorili preduslovi za dijalog u kojem bi se pronašlo najbolje rješenje.

Ako vam samo trećina klubova odgovori na ovu inicijativu, može vas to obeshrabriti i razočarati. Stoga smo dugo razmišljali da li je ovakav tekst potrebno i objaviti, ali smo zaključili da je on itekako potreban.

Kad se nešto ne radi kako treba, onda je potrebno učiniti sve što možete da se to promijeni. Svakako da bi savezu lakše bilo poslati upit na ovo pitanje da postoji jasan konsenzus klubova, ali i ovako ćemo u narednim danima ista pitanja koja smo postavili klubovima postaviti i Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH. A ako postoji argument koji smo u ovom izlaganju propustili iznijeti, a koji drastično mijenja sliku, onda ćemo rado svoj stav redefinisati. Shodno tome, nadamo se i da će stavovi o prelaznom roku biti redefinisani kad savez upoznamo sa ovom inicijativom.


Premijer liga BiH ima puno većih i ozbiljnijih problema od prelaznog roka, čije će rješenje zahtijevati puno više vremena i sredstava. Ovakve terene ćemo još dugo gledati širom naše zemlje. Klubove kojima igranje ove lige ionako nije lako ne treba dodatno ograničavati, a upravo to radi ljetni prelazni rok

Ima još jedan novi članak po ovom pitanju, ali da ne ljepim čitav, ovo je stav Borca:

- Svi klubovi u svijetu funkcionišu na tri načina - TV prava, ulaznice i transferi igrača. Mi smo ovdje svedeni na minimum. Što se tiče ulaznica, znamo kakva je posjeta, teško da će se nešto promijeniti ubrzo. Što se tiče transfera, znamo kakvi su to transferi, koji nisu ni blizu evropskih. Tako da su TV prava nešto što se može poboljšati. Ima još dosta tehničkih stvari koje se mogu vrlo brzo riješiti. Prvi primjer su termini prelaznog roka, a oba su van svake pameti. Nije mi jasno kako neko može donijeti odluku koja je suprotna fudbalu. Termini su suženi i nisu fleksibilni. Mi bismo trebali napraviti nešto što je realno, mi znamo gdje živimo, te treba da gledamo da izađemo u susret klubovima. Moramo klubovima dati mogućnost da 10 dana poslije kraja evropskog prelaznog roka mogu da dovedu igrača. Što se tiče same organizacije, i tu se može mnogo uraditi.

Izgleda da se o ovoj temi sve glasnije priča.

Meni samo nije jasno ko je uopste doso na ideju o ovim trajanjima prelaznih rokova i da se to ne mjenja evo vec godinama

[Opt1]

Šta je ba ovo, svi zakopčani do grla...?! Niko ništa ne priča, ko dolazi, kad, gdje, za koliko para... osim za Gašija hahahhhahaha

A vi ste?

A ja sam znatiželjnik, bez ikakvih informacija. Inače, sa preko 20 godina staža na domaćim utakmicama, naravno Željinih. A ni na orgu ništa konkretno...

[mohikanac12]

U nedostatku tema zbog pauze, moram ove malo opšte teme pokretat. Pošto sad ide prelazni rok i ti fazoni, smatrate li da treba modifikovati dužinu trajanja prelaznog roka? U tom duhu, jedan članak koji mi je dao inspiraciju za ovu temu. U njemu imate trenutne stavove nekih naših klubova:

Loš prelazni rok, prepreka u razvoju koju je moguće otkloniti


Na 42. sjednici održanoj 15. novembra ove godine, Izvršni odbor Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine usvojio je odluku o trajanju zimskog registracijskog perioda 2020. godine, odnosno u prevodu, odluku o trajanju zimskog prelaznog roka u našem fudbalu.

Odlučeno je da će predstojeći zimski prelazni rok trajati od 20. januara do 14. februara naredne godine, a takva forma prelaznog roka standardna je za naš fudbal i ovakve se odluke uglavnom prepisuju iz prethodnog perioda.

Ista se praksa sprovodi i po pitanju ljetnog prelaznog roka, a vidljivo je da se klubovima nameće kompletiranje igračkog kadra prije početka jesenje ili proljetne polusezone, jer nakon toga transferi nisu dozvoljeni.

Istini za volju, treba objasniti da će klubovi moći dovoditi igrače i nakon ovog datuma, ali isključivo igrače koji na dan 14. februar neće imati ugovor ni sa jednim klubom. To sa aspekta zimskog prelaznog roka nije ni sporno, ali zimski i ljetni prelazni rok drastično su različiti u Premijer ligi BiH, a upravo se u primjenjivanju istih kriterija na oba prelazna roka ogleda nedostatak zdravog promišljanja kod onih koji donose odluke o našem fudbalu.

Isti pristup rješavanju različih problema
Tekuća sezona Premijer lige BiH počela je 20. jula, prošla je počela 21. jula, a sezona 2017/2018 22. jula. Evidentna je praksa da prvenstvo starta sa dolaskom pretposljednje julske subote. Ljetni prelazni rok završava u istoj sedmici u kojoj počinje prvenstvo, a praksa je u većini zemalja da prelazni rok traje do 31. augusta ili čak do 3. ili 4. septembra.

Slično je sa zimskim prelaznim rokom, koji će biti okončan prije nego počne prvenstvo, ali osnovna razlika je u tome što u drugim prvenstvima zimski prelazni rok uglavnom traje do 31. januara, pa naši klubovi kroz prelazni rok do 14. februara imaju komparativnu prednost u odnosu na inostrane klubove.

Ograničavanje ljetnog prelaznog roka na početak prvenstva u praksi znači da naši klubovi ne mogu dovesti zamjene za sve one igrače koje bi potencijalno mogli prodati u posljednjih 40-ak dana trajanja prelaznog roka u većini evropskih zemalja, odnosno do 1. septembra.

Ove smo sezone imali situaciju da je Zrinjski prodao napadača Irfana Hadžića turskom Akhisarsporu nakon gostujuće utakmice protiv Malmoa u Evropskoj ligi odigrane 8. augusta. Dio eventualne zarade koju je ostvario ovim transferom Zrinjski nije mogao reinvestirati u dovođenje novog igrača, nego je mogao birati isključivo igrače koji su bili bez ugovora, i to ne samo igrače koji su bez ugovora bili u tom momentu, nego one koji su svoj posljednji ugovor sa nekim klubom raskinuli prije 20. jula ove godine.

Pravljenje takvog izbora klubovima nije lako i obično su im opcije drastično smanjene. Za Zrinjski je tako potpisao Petar Kunić, kojeg je mostarski klub vjerovatno mogao dovesti i u onom momentu kada je angažovao Irfana Hadžića i potom Ivana Lendrića. Kunić tada nije bio prvi izbor, a pitanje je da li bi bio prvi izbor i 23. augusta, da Zrinjski nije već tada bio žestoko limitiran po pitanju dovođenja potencijalnog pojačanja.


Irfan Hadžić je Zrinjski napustio brzo nakon svog dolaska, a klub se žestoko mučio nakon njegovog odlaska i nije pronašao rješenje za svoje probleme u ofanzivi sve do kraja polusezone
Nemanja Bilbija je 29. augusta 2013. godine potpisao za Sarajevo i pola godine je čekao da dobije šansu za igru. Ugovor sa Vojvodinom raskinuo je 20. augusta, te kao takav, barem prema mišljenju Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, nije bio slobodan igrač na dan potpisa za Sarajevo.

Klubovi su zbog ovakve odluke dovedeni u jako nezgodan položaj. Imaju izbor da unaprijed dovode zamjene za igrače koji bi trebali napustiti klub i tako rizikuju da stvore sasvim bespotrebnu konkurenciju i teret na platnom spisku ako se neki od planiranih transfera ne ostvari ili da igrače zadržavaju protiv njihove volje. S obzirom na to da se u BiH uglavnom praktikuje potpisivanje dvogodišnjih ili eventualno trogodišnjih ugovora, zadržavanjem igrača protiv njegove volje, klubovi dolaze u poziciju da se uskraćuju za značajan dio prihoda jer igrač kojem je potrebno barem godinu dana da dostigne optimalnu formu i zadovoljavajuću prodajnu vrijednost, a kojem bude uskraćen transfer, sigurno neće rado prihvatiti obnovu ugovora. To dalje znači da će vjerovatno klub napustiti bez odštete.

Postoji, naravno, i treći izbor, njega je ljetos napravio Zrinjski sa prodajom Irfana Hadžića i kasnijim dovođenjem Petra Kunića, a ako je suditi prema prvim koracima koje mostarski klub sprema uoči zimskog prelaznog roka, i sami su svjesni da im se odluka i nije baš isplatila.

Prema Pravilniku o registraciji, statusu i transferu, koji je zvanični dokument Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, ljetni prelazni rok traje od završetka jedne do početka druge sezone, a interesantno je da je jedino ograničenje za prelazni rok postavljeno u smislu da on ne bi smio biti duži od 12 sedmica. 2019. godine, prelazni rok je trajao od ponedjeljka, 10. juna, do petka, 19. jula, što je ukupno šest sedmica. Sa dodatnih šest sedmica, koje su Pravilnikom o registraciji, statusu i transferu dozvoljene, prelazni rok bi trajao do završetka mjeseca augusta i klubovi bi dobili ogromnu olakšicu.


Nakon sjajne sezone 2014/2015, bilo je tokom ljeta 2015. godine jasno da će Riad Bajić napustiti Željezničar, ali niko nije sa sigurnošću mogao znati kada će do transfera doći. Željezničar je tako pojačanje morao angažovati prije odlaska Bajića i klub je pojačao Joco Stokić. Željezničar nije imao mogućnost investirati novac od prodaje Bajića u kupovinu novog napadača, a možda bi u drugačijim okolnostima doveo boljeg igrača od Stokića
(Ne)profesionalizam klubova
Govoriti o ljetnom prelaznom roku prije nego je počeo i zimski nekome možda djeluje deplasirano. Ipak, znajući kako se donose odluke u našem fudbalu, kasno će biti otvarati dijalog o ljetnom prelaznom roku jednom kad već bude donesena odluka o njegovom trajanju. Dodatna godina će u tom slučaju biti izgubljena, a upravo smo iz tog razloga odlučili još u oktobru kontaktirati 12 premijerligaških klubova. Ovo se pitanje koje suštinski tiče samo njih, a zbog toga smo u komunikaciju sa klubovima ušli sa predrasudom da među njima postoji konsenzus po ovom pitanju i da im je ovakva forma prelaznog roka nametnuta, te da bi je rado promijenili.

Brzo smo se, međutim, uvjerili, da stavove nije dobro formirati na pretpostavkama i predrasudama. U dva mjeseca otkad smo prvi put kontaktirali klubove, dobili smo ukupno četiri odgovora. Upitno je jesu li pitanja i dostavljena onima unutar klubova koji bi o njima trebali brinuti. Upitno je da li u svim klubovima uopšte i postoje ljudi koji brinu o tim pitanjima. Upitno je i na koji način se klubovi odnose prema medijima.

Osnova je komunikacije, bez obzira slažete li se sa nekom inicijativom ili ne, barem poslati odgovor na upit koji dobijete na vlastitu adresu, makar taj odgovor bio isključivo izraz neslaganja.

Kad vam sa jedne strane ne odgovore Sloboda i Čelik, onda svakako morate imati dozu razumijevanja za poziciju u kojoj se ti klubovi nalaze. Njima je prelazni rok u ovom trenutku najmanja briga. Kada vam ne odgovore dva tradicionalno najveća bh. kluba Sarajevo i Željezničar, onda je prirodno da osjetite veliku dozu razočarenja, jer se radi o klubovima koji bi morali biti nosioci pozitivnih promjena u domaćem fudbalu. U ovom su se slučaju pokazali apsolutnim komunikacijskim amaterima, pa neka razmisle o tome kakvu su poruku poslali o sebi dok budu čitali ove redove, ako ih neko bude i čitao.

U svakom slučaju, saldo je ovakav. Pored Sarajeva i Željezničara, te Slobode i Čelika, odgovor nije došao iz FK Tuzla City, FK Radnik, FK Mladost Doboj Kakanj te FK Borac. Sve ove klubove smo kontaktirali putem maila, a potom i putem drugih društvenih mreža.


Za klub koji iza sebe ima PR agenciju, Sarajevu se komunikacijski gafovi dešavaju toliko često da ih se može početi posmatrati kao sistemske greške u komunikaciji
Argumenti i protuargumenti
Velež, Zrinjski, Zvijezdu 09 i Široki Brijeg nije bilo potrebno kontaktirati dva ili tri puta. Ovi klubovi imaju jasno formirane stavove, a reklo bi se, i dobro odgojene uposlenike, koji su detaljno obrazložili mišljenje svojih nadređenih.

Stav FK Velež je da ljetni prelazni rok nije previše sporan ni u svojoj postojećoj formi, te da su klubovi na vrijeme obaviješteni o svim njegovim segmentima od strane Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH. Iz kluba su istakli i da treneri vole što prije imati ekipu na okupu, ali su podcrtali da su svakako voljni razgovarati o ovom pitanju, ako bi NS/FS BiH organizovao takav oblik pregovora.

Iz Zrinjskog su na našu adresu stigle pohvale za ovu inicijativu, a stav mostarskog kluba je jasan. Prelazni rok bi trebao biti prilagođen prelaznom roku većine evropskih liga. Iz kluba su istakli da je prelazni rok samo u Kazahstanu i na Farskim Ostrvima završen prije nego u BiH, a da je u 33 UEFA-ine članice okončan u razdoblju između 30. augusta i 2. septembra, uključujući i Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju, koje su najčešće destinacije za naše igrače.

Iz Zvijezde 09 istakli su da se prelazni rok mnogo spominjao u prethodnom periodu, ali da je sve ostalo na tome, te su izrazili punu podršku ideji da se pokrenu promjene, koje bi i ovom klubu itekako odgovarale.

U Širokom Brijegu smatraju da je ova tema jedna od krucijalnih za poboljšanje uslova u kojima se igra premijerligaški fudbal, a osim podrške našoj inicijativi, istakli su i nadu da će se više medija uključiti u analizu ovog pitanja, kako bi se stvorili preduslovi za dijalog u kojem bi se pronašlo najbolje rješenje.

Ako vam samo trećina klubova odgovori na ovu inicijativu, može vas to obeshrabriti i razočarati. Stoga smo dugo razmišljali da li je ovakav tekst potrebno i objaviti, ali smo zaključili da je on itekako potreban.

Kad se nešto ne radi kako treba, onda je potrebno učiniti sve što možete da se to promijeni. Svakako da bi savezu lakše bilo poslati upit na ovo pitanje da postoji jasan konsenzus klubova, ali i ovako ćemo u narednim danima ista pitanja koja smo postavili klubovima postaviti i Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH. A ako postoji argument koji smo u ovom izlaganju propustili iznijeti, a koji drastično mijenja sliku, onda ćemo rado svoj stav redefinisati. Shodno tome, nadamo se i da će stavovi o prelaznom roku biti redefinisani kad savez upoznamo sa ovom inicijativom.


Premijer liga BiH ima puno većih i ozbiljnijih problema od prelaznog roka, čije će rješenje zahtijevati puno više vremena i sredstava. Ovakve terene ćemo još dugo gledati širom naše zemlje. Klubove kojima igranje ove lige ionako nije lako ne treba dodatno ograničavati, a upravo to radi ljetni prelazni rok

Ima još jedan novi članak po ovom pitanju, ali da ne ljepim čitav, ovo je stav Borca:

- Svi klubovi u svijetu funkcionišu na tri načina - TV prava, ulaznice i transferi igrača. Mi smo ovdje svedeni na minimum. Što se tiče ulaznica, znamo kakva je posjeta, teško da će se nešto promijeniti ubrzo. Što se tiče transfera, znamo kakvi su to transferi, koji nisu ni blizu evropskih. Tako da su TV prava nešto što se može poboljšati. Ima još dosta tehničkih stvari koje se mogu vrlo brzo riješiti. Prvi primjer su termini prelaznog roka, a oba su van svake pameti. Nije mi jasno kako neko može donijeti odluku koja je suprotna fudbalu. Termini su suženi i nisu fleksibilni. Mi bismo trebali napraviti nešto što je realno, mi znamo gdje živimo, te treba da gledamo da izađemo u susret klubovima. Moramo klubovima dati mogućnost da 10 dana poslije kraja evropskog prelaznog roka mogu da dovedu igrača. Što se tiče same organizacije, i tu se može mnogo uraditi.

Izgleda da se o ovoj temi sve glasnije priča.

Meni samo nije jasno ko je uopste doso na ideju o ovim trajanjima prelaznih rokova i da se to ne mjenja evo vec godinama

Savez i logika. Daj reflektora.

[braco]

braco ,sta je sa mamlazom?da ga radnici nisu nalupali radi one lose pite
jel iko isao do stadiona >? daj da neko stavi slike

@Braco, pita te covjek nesto.

Mene nema đe ne šalju izgleda, prvo me otjeraše da s veležovcima idem na pitarske proteste i derem se na upravu mcdonaldsa, sad moram gledat i odakle radnici pitu jedu. Ja za ovo od nekog moram nadoknadu tražit.

U nedostatku tema zbog pauze, moram ove malo opšte teme pokretat. Pošto sad ide prelazni rok i ti fazoni, smatrate li da treba modifikovati dužinu trajanja prelaznog roka? U tom duhu, jedan članak koji mi je dao inspiraciju za ovu temu. U njemu imate trenutne stavove nekih naših klubova:

Loš prelazni rok, prepreka u razvoju koju je moguće otkloniti


Na 42. sjednici održanoj 15. novembra ove godine, Izvršni odbor Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine usvojio je odluku o trajanju zimskog registracijskog perioda 2020. godine, odnosno u prevodu, odluku o trajanju zimskog prelaznog roka u našem fudbalu.

Odlučeno je da će predstojeći zimski prelazni rok trajati od 20. januara do 14. februara naredne godine, a takva forma prelaznog roka standardna je za naš fudbal i ovakve se odluke uglavnom prepisuju iz prethodnog perioda.

Ista se praksa sprovodi i po pitanju ljetnog prelaznog roka, a vidljivo je da se klubovima nameće kompletiranje igračkog kadra prije početka jesenje ili proljetne polusezone, jer nakon toga transferi nisu dozvoljeni.

Istini za volju, treba objasniti da će klubovi moći dovoditi igrače i nakon ovog datuma, ali isključivo igrače koji na dan 14. februar neće imati ugovor ni sa jednim klubom. To sa aspekta zimskog prelaznog roka nije ni sporno, ali zimski i ljetni prelazni rok drastično su različiti u Premijer ligi BiH, a upravo se u primjenjivanju istih kriterija na oba prelazna roka ogleda nedostatak zdravog promišljanja kod onih koji donose odluke o našem fudbalu.

Isti pristup rješavanju različih problema
Tekuća sezona Premijer lige BiH počela je 20. jula, prošla je počela 21. jula, a sezona 2017/2018 22. jula. Evidentna je praksa da prvenstvo starta sa dolaskom pretposljednje julske subote. Ljetni prelazni rok završava u istoj sedmici u kojoj počinje prvenstvo, a praksa je u većini zemalja da prelazni rok traje do 31. augusta ili čak do 3. ili 4. septembra.

Slično je sa zimskim prelaznim rokom, koji će biti okončan prije nego počne prvenstvo, ali osnovna razlika je u tome što u drugim prvenstvima zimski prelazni rok uglavnom traje do 31. januara, pa naši klubovi kroz prelazni rok do 14. februara imaju komparativnu prednost u odnosu na inostrane klubove.

Ograničavanje ljetnog prelaznog roka na početak prvenstva u praksi znači da naši klubovi ne mogu dovesti zamjene za sve one igrače koje bi potencijalno mogli prodati u posljednjih 40-ak dana trajanja prelaznog roka u većini evropskih zemalja, odnosno do 1. septembra.

Ove smo sezone imali situaciju da je Zrinjski prodao napadača Irfana Hadžića turskom Akhisarsporu nakon gostujuće utakmice protiv Malmoa u Evropskoj ligi odigrane 8. augusta. Dio eventualne zarade koju je ostvario ovim transferom Zrinjski nije mogao reinvestirati u dovođenje novog igrača, nego je mogao birati isključivo igrače koji su bili bez ugovora, i to ne samo igrače koji su bez ugovora bili u tom momentu, nego one koji su svoj posljednji ugovor sa nekim klubom raskinuli prije 20. jula ove godine.

Pravljenje takvog izbora klubovima nije lako i obično su im opcije drastično smanjene. Za Zrinjski je tako potpisao Petar Kunić, kojeg je mostarski klub vjerovatno mogao dovesti i u onom momentu kada je angažovao Irfana Hadžića i potom Ivana Lendrića. Kunić tada nije bio prvi izbor, a pitanje je da li bi bio prvi izbor i 23. augusta, da Zrinjski nije već tada bio žestoko limitiran po pitanju dovođenja potencijalnog pojačanja.


Irfan Hadžić je Zrinjski napustio brzo nakon svog dolaska, a klub se žestoko mučio nakon njegovog odlaska i nije pronašao rješenje za svoje probleme u ofanzivi sve do kraja polusezone
Nemanja Bilbija je 29. augusta 2013. godine potpisao za Sarajevo i pola godine je čekao da dobije šansu za igru. Ugovor sa Vojvodinom raskinuo je 20. augusta, te kao takav, barem prema mišljenju Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, nije bio slobodan igrač na dan potpisa za Sarajevo.

Klubovi su zbog ovakve odluke dovedeni u jako nezgodan položaj. Imaju izbor da unaprijed dovode zamjene za igrače koji bi trebali napustiti klub i tako rizikuju da stvore sasvim bespotrebnu konkurenciju i teret na platnom spisku ako se neki od planiranih transfera ne ostvari ili da igrače zadržavaju protiv njihove volje. S obzirom na to da se u BiH uglavnom praktikuje potpisivanje dvogodišnjih ili eventualno trogodišnjih ugovora, zadržavanjem igrača protiv njegove volje, klubovi dolaze u poziciju da se uskraćuju za značajan dio prihoda jer igrač kojem je potrebno barem godinu dana da dostigne optimalnu formu i zadovoljavajuću prodajnu vrijednost, a kojem bude uskraćen transfer, sigurno neće rado prihvatiti obnovu ugovora. To dalje znači da će vjerovatno klub napustiti bez odštete.

Postoji, naravno, i treći izbor, njega je ljetos napravio Zrinjski sa prodajom Irfana Hadžića i kasnijim dovođenjem Petra Kunića, a ako je suditi prema prvim koracima koje mostarski klub sprema uoči zimskog prelaznog roka, i sami su svjesni da im se odluka i nije baš isplatila.

Prema Pravilniku o registraciji, statusu i transferu, koji je zvanični dokument Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, ljetni prelazni rok traje od završetka jedne do početka druge sezone, a interesantno je da je jedino ograničenje za prelazni rok postavljeno u smislu da on ne bi smio biti duži od 12 sedmica. 2019. godine, prelazni rok je trajao od ponedjeljka, 10. juna, do petka, 19. jula, što je ukupno šest sedmica. Sa dodatnih šest sedmica, koje su Pravilnikom o registraciji, statusu i transferu dozvoljene, prelazni rok bi trajao do završetka mjeseca augusta i klubovi bi dobili ogromnu olakšicu.


Nakon sjajne sezone 2014/2015, bilo je tokom ljeta 2015. godine jasno da će Riad Bajić napustiti Željezničar, ali niko nije sa sigurnošću mogao znati kada će do transfera doći. Željezničar je tako pojačanje morao angažovati prije odlaska Bajića i klub je pojačao Joco Stokić. Željezničar nije imao mogućnost investirati novac od prodaje Bajića u kupovinu novog napadača, a možda bi u drugačijim okolnostima doveo boljeg igrača od Stokića
(Ne)profesionalizam klubova
Govoriti o ljetnom prelaznom roku prije nego je počeo i zimski nekome možda djeluje deplasirano. Ipak, znajući kako se donose odluke u našem fudbalu, kasno će biti otvarati dijalog o ljetnom prelaznom roku jednom kad već bude donesena odluka o njegovom trajanju. Dodatna godina će u tom slučaju biti izgubljena, a upravo smo iz tog razloga odlučili još u oktobru kontaktirati 12 premijerligaških klubova. Ovo se pitanje koje suštinski tiče samo njih, a zbog toga smo u komunikaciju sa klubovima ušli sa predrasudom da među njima postoji konsenzus po ovom pitanju i da im je ovakva forma prelaznog roka nametnuta, te da bi je rado promijenili.

Brzo smo se, međutim, uvjerili, da stavove nije dobro formirati na pretpostavkama i predrasudama. U dva mjeseca otkad smo prvi put kontaktirali klubove, dobili smo ukupno četiri odgovora. Upitno je jesu li pitanja i dostavljena onima unutar klubova koji bi o njima trebali brinuti. Upitno je da li u svim klubovima uopšte i postoje ljudi koji brinu o tim pitanjima. Upitno je i na koji način se klubovi odnose prema medijima.

Osnova je komunikacije, bez obzira slažete li se sa nekom inicijativom ili ne, barem poslati odgovor na upit koji dobijete na vlastitu adresu, makar taj odgovor bio isključivo izraz neslaganja.

Kad vam sa jedne strane ne odgovore Sloboda i Čelik, onda svakako morate imati dozu razumijevanja za poziciju u kojoj se ti klubovi nalaze. Njima je prelazni rok u ovom trenutku najmanja briga. Kada vam ne odgovore dva tradicionalno najveća bh. kluba Sarajevo i Željezničar, onda je prirodno da osjetite veliku dozu razočarenja, jer se radi o klubovima koji bi morali biti nosioci pozitivnih promjena u domaćem fudbalu. U ovom su se slučaju pokazali apsolutnim komunikacijskim amaterima, pa neka razmisle o tome kakvu su poruku poslali o sebi dok budu čitali ove redove, ako ih neko bude i čitao.

U svakom slučaju, saldo je ovakav. Pored Sarajeva i Željezničara, te Slobode i Čelika, odgovor nije došao iz FK Tuzla City, FK Radnik, FK Mladost Doboj Kakanj te FK Borac. Sve ove klubove smo kontaktirali putem maila, a potom i putem drugih društvenih mreža.


Za klub koji iza sebe ima PR agenciju, Sarajevu se komunikacijski gafovi dešavaju toliko često da ih se može početi posmatrati kao sistemske greške u komunikaciji
Argumenti i protuargumenti
Velež, Zrinjski, Zvijezdu 09 i Široki Brijeg nije bilo potrebno kontaktirati dva ili tri puta. Ovi klubovi imaju jasno formirane stavove, a reklo bi se, i dobro odgojene uposlenike, koji su detaljno obrazložili mišljenje svojih nadređenih.

Stav FK Velež je da ljetni prelazni rok nije previše sporan ni u svojoj postojećoj formi, te da su klubovi na vrijeme obaviješteni o svim njegovim segmentima od strane Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH. Iz kluba su istakli i da treneri vole što prije imati ekipu na okupu, ali su podcrtali da su svakako voljni razgovarati o ovom pitanju, ako bi NS/FS BiH organizovao takav oblik pregovora.

Iz Zrinjskog su na našu adresu stigle pohvale za ovu inicijativu, a stav mostarskog kluba je jasan. Prelazni rok bi trebao biti prilagođen prelaznom roku većine evropskih liga. Iz kluba su istakli da je prelazni rok samo u Kazahstanu i na Farskim Ostrvima završen prije nego u BiH, a da je u 33 UEFA-ine članice okončan u razdoblju između 30. augusta i 2. septembra, uključujući i Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju, koje su najčešće destinacije za naše igrače.

Iz Zvijezde 09 istakli su da se prelazni rok mnogo spominjao u prethodnom periodu, ali da je sve ostalo na tome, te su izrazili punu podršku ideji da se pokrenu promjene, koje bi i ovom klubu itekako odgovarale.

U Širokom Brijegu smatraju da je ova tema jedna od krucijalnih za poboljšanje uslova u kojima se igra premijerligaški fudbal, a osim podrške našoj inicijativi, istakli su i nadu da će se više medija uključiti u analizu ovog pitanja, kako bi se stvorili preduslovi za dijalog u kojem bi se pronašlo najbolje rješenje.

Ako vam samo trećina klubova odgovori na ovu inicijativu, može vas to obeshrabriti i razočarati. Stoga smo dugo razmišljali da li je ovakav tekst potrebno i objaviti, ali smo zaključili da je on itekako potreban.

Kad se nešto ne radi kako treba, onda je potrebno učiniti sve što možete da se to promijeni. Svakako da bi savezu lakše bilo poslati upit na ovo pitanje da postoji jasan konsenzus klubova, ali i ovako ćemo u narednim danima ista pitanja koja smo postavili klubovima postaviti i Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH. A ako postoji argument koji smo u ovom izlaganju propustili iznijeti, a koji drastično mijenja sliku, onda ćemo rado svoj stav redefinisati. Shodno tome, nadamo se i da će stavovi o prelaznom roku biti redefinisani kad savez upoznamo sa ovom inicijativom.


Premijer liga BiH ima puno većih i ozbiljnijih problema od prelaznog roka, čije će rješenje zahtijevati puno više vremena i sredstava. Ovakve terene ćemo još dugo gledati širom naše zemlje. Klubove kojima igranje ove lige ionako nije lako ne treba dodatno ograničavati, a upravo to radi ljetni prelazni rok

Ima još jedan novi članak po ovom pitanju, ali da ne ljepim čitav, ovo je stav Borca:

- Svi klubovi u svijetu funkcionišu na tri načina - TV prava, ulaznice i transferi igrača. Mi smo ovdje svedeni na minimum. Što se tiče ulaznica, znamo kakva je posjeta, teško da će se nešto promijeniti ubrzo. Što se tiče transfera, znamo kakvi su to transferi, koji nisu ni blizu evropskih. Tako da su TV prava nešto što se može poboljšati. Ima još dosta tehničkih stvari koje se mogu vrlo brzo riješiti. Prvi primjer su termini prelaznog roka, a oba su van svake pameti. Nije mi jasno kako neko može donijeti odluku koja je suprotna fudbalu. Termini su suženi i nisu fleksibilni. Mi bismo trebali napraviti nešto što je realno, mi znamo gdje živimo, te treba da gledamo da izađemo u susret klubovima. Moramo klubovima dati mogućnost da 10 dana poslije kraja evropskog prelaznog roka mogu da dovedu igrača. Što se tiče same organizacije, i tu se može mnogo uraditi.

Izgleda da se o ovoj temi sve glasnije priča.

Meni samo nije jasno ko je uopste doso na ideju o ovim trajanjima prelaznih rokova i da se to ne mjenja evo vec godinama

Provlači se i pitanje oko broja stranaca.

[KANA]

Šta je ba ovo, svi zakopčani do grla...?! Niko ništa ne priča, ko dolazi, kad, gdje, za koliko para... osim za Gašija hahahhhahaha

A vi ste?

A ja sam znatiželjnik, bez ikakvih informacija. Inače, sa preko 20 godina staža na domaćim utakmicama, naravno Željinih. A ni na orgu ništa konkretno...

Neka te braca sa nama nego posto si novi kolacici trebao bi pitu odnijeti radnicima (nemoj biti kao mamlaz kod sipaca i bez jogurta )

[mohikanac12]

Provlači se i pitanje oko broja stranaca.

Mozda niste upratili, pisao sam na plBiH. Ovakvo je stanje trenutno i to njih brine. Kakav prelazni rok, stranci i tereni.

Cuko Elvedin Begic u borbi za ocuvanje fotelje nudi Borcu titulu i jos niz ustupaka, u zamjenu za ostanak na mjestu predsjednika. Ovome se protivi njegova desna ruka, pitarski ker i bordo topli prijatelj Dzemidzic, koji smatra da titulu treba dobiti njegovo 5arajevo. Kako god, biće interesantno, po rotaciji mjesto predsjednika "pripada Srbima", tj po svemu sudeci Dodikovom narko bossu Vici Zeljkovicu ili nekom njegovom poltronu. Kako ce ko proci u ovim zakulisanim radnjama, ostaje nam da vidimo.

[braco]

Provlači se i pitanje oko broja stranaca.

Mozda niste upratili, pisao sam na plBiH. Ovakvo je stanje trenutno i to njih brine. Kakav prelazni, rok,stranci i tereni.

Cuko Elvedin Begic u borbi za ocuvanje fotelje nudi Borcu titulu i jos niz ustupaka, u zamjenu za ostanak na mjestu predsjednika. Ovome se protivi njegova desna ruka, pitarski ker i bordo topli prijatelj Dzemidzic, koji smatra da titulu treba dobiti njegovo 5arajevo. Kako god, biće interesantno, po rotaciji mjesto predsjednika "pripada Srbima", tj po svemu sudeci Dodikovom narko bossu Vici Zeljkovicu ili nekom njegovom poltronu. Kako ce ko proci u ovim zakulisanim radnjama, ostaje nam da vidimo.

Uprati šta je jučer Vico rekao za Begića kad već si to spomenuo:

U slučaju da budete izabrani u Izvršni odbor N/FSBiH, šta će biti sa funkcijom u Borcu?


- Nisam razmišljao do kraja u tom domenu. Mislim da je to sve jasno definisano, postoje statuti saveza i kluba koji jasno definišu pravila. Vidjet ćemo kako ćemo dalje. Ali ono što je na neki način izvjesno, jeste da ću ja svoj mandat u Borcu okončati na kraju sezone. Imamo dobru volju i enormnu podršku, ako sve bude išlo kako treba, mislim da je realno da u klubu krajem ljeta okončam mandat. Imam neke informacije, a u medijima se to provlačilo, predsjednik Begić stalno priziva vanredno stanje. Znači kako je to jednom bilo, a sada nema nikakvih elemenata za uvođenje vanrednog stanja. Ne znam koji je cilj, tako da ne vidim jedini cilj osim njegovog ličnog. Vjerovatno se on boji izbora u matičnom savezu, pa pokušava tim načinom da sebe sačuva, iako on to predstavlja drugačije. On ima ciljeve da tu ostane, ali to meni ne predstavlja problem ako on bude izabran. Ovo što je on radio posljednjih mjeseci, nije korektno. On se, iz njemu poznatih razloga, okrenuo na stranu aktuelnog predsjednika FSRS Kovačevića i žmireći na demokratsku volju, pokušava da spasi samog Kovačevića. Vjerovatno tu postoje i neke finansijske stvari. Znamo koliki je budžet FSBiH, znamo koliko dobija FSRS. Prosjek od 250 hiljada KM je smiješan. Ne mislim izigravati kabadahiju, niti Robina Hooda, niti govorim da idem u FSBiH da donesem neke milione, ali smatram da sama raspodjela, ni sama strategija nisu dobre. Meni je iz tih razloga poznato zašto aktuelni predsjednik brani Kovačevića. Utjecaj FSRS je ravan nuli. Moram to objasniti. Ne govorim da mi treba odavde da nešto namećemo, jer sve je stvar dogovora i demokratije. Ako ljudi imaju interes za boljitak fudbala, onda će se naći rješenje.

Marioneta

To rješenje mora biti zadovoljavujuće za sve strane. U ovom slučaju, Begić je kao marionetu koristio Kovačevića, koji mu je držao većinu u Izvršnom odboru, a od toga fudbal u RS-u nije imao ništa. Imam informacije da i u FBiH vlada nezadovoljstvo i da će doći do promjena. Iako sam sad rekao neke negativne stvari, nisam ja nikog prozvao ni kriminalcem, ni lopovom, jer nemam dokaze za to. Nego ne vidim da aktuelni predsjednik FSBiH dobro radi, ali isto tako nemam problem ako on bude taj koji se pita u IO N/FSBiH, nemam problem da pravim saradnju, samo ćemo morati malo drugačije da se dogovaramo. Država je takva kakva jeste, moramo da se snalazimo u njoj i poznato je da IO može da se blokira, a nikome to nije interes. Tako da za to uvođenje vanrednog stanja nema nikakvog elementa, mislim da se sa tim pokušavaju prepasti ljudi da odustanu od promjena.

Šta li kroz redove redove poručuje. Smajli koji namiguje.

[GOAT]

Provlači se i pitanje oko broja stranaca.

Mozda niste upratili, pisao sam na plBiH. Ovakvo je stanje trenutno i to njih brine. Kakav prelazni rok, stranci i tereni.

Cuko Elvedin Begic u borbi za ocuvanje fotelje nudi Borcu titulu i jos niz ustupaka, u zamjenu za ostanak na mjestu predsjednika. Ovome se protivi njegova desna ruka, pitarski ker i bordo topli prijatelj Dzemidzic, koji smatra da titulu treba dobiti njegovo 5arajevo. Kako god, biće interesantno, po rotaciji mjesto predsjednika "pripada Srbima", tj po svemu sudeci Dodikovom narko bossu Vici Zeljkovicu ili nekom njegovom poltronu. Kako ce ko proci u ovim zakulisanim radnjama, ostaje nam da vidimo.

Ako Borac osvoji to ce biti veca namjestaljka nego ona od pitara 2015-te godine.

[Mamlaz]

braco ,sta je sa mamlazom?da ga radnici nisu nalupali radi one lose pite
jel iko isao do stadiona >? daj da neko stavi slike

Ne javljam se kada su ova medjusobna prepucavanja, ja samo pozitivu sirim Nema se sta objaviti ljudi rade tek tri dana polako dok sedmica prodje.

mamlaz dragi ,nije niko riknuo pa da se ceka sedmina pa 40 dana

Pa bolan sta 5-6 ljudi mogu uraditi za tri dana, vidi se da se sa gradjevinom sreo nisi drzi se te kancelarije kada ti je Bog dao

[KANA]

Ne javljam se kada su ova medjusobna prepucavanja, ja samo pozitivu sirim Nema se sta objaviti ljudi rade tek tri dana polako dok sedmica prodje.

mamlaz dragi ,nije niko riknuo pa da se ceka sedmina pa 40 dana

Pa bolan sta 5-6 ljudi mogu uraditi za tri dana, vidi se da se sa gradjevinom sreo nisi drzi se te kancelarije kada ti je Bog dao

upravu si 100% ali za svaki slucaj neka ovaj novi ode mora se dokazati

[Mamlaz]

@mohikanac hajde dede ti ovom diskreciji vrati onog debelog celavog na avatar ujeda za srce

[mohikanac12]

Zadnje tri utakmice, dva puta Borac šalje sudije, jednom pitari. Ovi iz Borca sviraju svaki yebeni kontakt, pustaju valjanja do besvijesti, posebno firaunima iz vrapćića a vijetnamski ker podijeli pet žutih kartona onako, ko' bombone, od čega jedan Štiliću za upit "kako nije prekršaj" dok mu Rahmanovic, Ahmetovic i ostali psuju dijete, majku, sestru, familiju.

Biće gutavo. Svi na Grbavicu!

[MocMahale444]

Borac je cetnicki klub, sto prije se ugasi to bolje Bih sport.
Velez je mali klub i zelim im drugu ligu aBd.
Sarajevo je zlocinacko drotovski klub iz vijetnama.