Surogat roditeljstvo & matićne ćelije

[NeshaFCB]

Forumaši i forumašice, ovo je dijelom tabu kod nas.

A nema teme ni na forumu. Promoviše se kladionica, promoviše se štedionica, promoviše se klaonica, a bogme i bolnica. Beba je sve manje, roditeljstvo sve očajnije, a problem steriliteta prisutniji. Ako podaci ne lažu u BiH 18% parova ima problem sa ovim. I naravno postoje neki načini fazon vještačke oplodnje. Jasno neki jednostavno ne žele da se vežu za majku odnosno oca djeteta.

Međutim (odmah da naglasim nemam na sreću problem ove prirode) rijetko se kod nas pominje to surogat roditeljstvo. Ljudi uglavnom ne znaju o čemu se radi, ja se nisam bavio zakonima je li to kod nas dozvoljeno ili ne. Šta kaže pravo?

Kakva su mišljenja?
Da li bi (ukoliko priroda ne dozvoli) se odlučili na usluge surogat majke ili surogat oca? I zašto bi odnosno ne bi?

[NeshaFCB]

Sigurno najpoznatiji čovjek koji se odlučio na surogat roditeljstvo je C. Ronaldo.

[NeshaFCB]

Sara Jesica Parker je takođe postala majka bliznakinja koje je na svijet donijela surogat majka.

[NeshaFCB]

Najmlađi sin Majkl Džeksona je dijete surogat majke.

[NeshaFCB]

KKardashian i Kanye su takođe platili surogat majku.

[Kawhi]

Iz ove perspektive ne bih se nikad na takvo sto odlucio, al ko zna kako se razmislja u takvoj situaciji. Usvajanje bi mi bila prva opcija jer je to dijete vec zivo i trebaju mu dobri roditelji.
Opet, znam par koji je potrosio hiljade maraka da dobiju dijete i nisu uspjeli i vjerujem da bi sve dali za surogat majku. Nisam nikad pricao s njima o tome da budem iskren, al imam takav osjecaj.

[NeshaFCB]

Ma to je stvar ličnog izbora. Kažem nemam problem, ali ako bih ga imao itekako bi se raspitao o ovoj opciji. Mislim da zakoni u BiH (kao i u okruženju) ne dozvoljavaju ovu vrstu "usluge".

Msm dijete je najveće bogatstvo...

Znam ljude koji su se 12 godina borili, pokušavali vještačkom oplodnjom... i ništa.
Mislim da je i na našim prostorima na početku ovog vijeka bilo slučejava surogatstva, naravno zbog tog vremena i patrijarhalstva, o tome se nije pričalo... Imao sam jednog drugara čijeg je ćaleta rodila surogat majka... To je saznao u 15-oj ili 16-oj... Ali kažem to je po njegovim riječima bila prijateljica prave majke...

[Sage]

Ja imam 2 sina. Jednom 3 godine jednom 1. Ali, prije njih sam razmisljao i pricao sa zenom.. da nismo mogli imati, vjerovatno bi usvojili. Jer surogat, nije lose, ono, dijete nosi tvoju krv ili zeninu, ali ipak je mozda humanije ili eticnije onu djecu koja su vec na ovom svijetu uzeti pod zastitu i skrb. Sto ce tvoja sperma zavrsit u nekoj il jaja tvoje zene bit oplodjena tudjom spermom, nije neka razlika. Ne do Bog razvoda, potegla bi se mnoga pitanja. Djecu treba voljeti i paziti, svoju, surogat, bratovu, sestrinu itd... na to treba biti spreman. Na to ako nisi spreman i ako nemas zivaca, nemoj ni razmisljat o tome

[Aerials]

Ako neko ne može dobiti dijete na drugi način, u ovom nema ništa loše. Ne podržavam samo u slučajevima gdje žena ne želi da zatrudni jer će joj to "promijeniti tijelo". Ako neko ima problema oko dobijanja djeteta, surogat majka je dobar izbor, ali usvajanje djeteta ipak ide na prvo mjesto kao rješenje za ovaj problem.

[sekerbay]

znam par koji je potrosio hiljade maraka da dobiju dijete i nisu uspjeli.

A zašto im nisi reko da adžo pravi lijepu djecu, 200 evra komad. Ako bude ružno, vraćam pare.
Uglavnom, mora bit.

[Kawhi]

znam par koji je potrosio hiljade maraka da dobiju dijete i nisu uspjeli.

A zašto im nisi reko da adžo pravi lijepu djecu, 200 evra komad. Ako bude ružno, vraćam pare.
Uglavnom, mora bit.

Jesam im rekao. Strah ih da dijete ne povuce na Tuzlu.

[sekerbay]

Pa ako se u jednoj zabiti kakva je braunau an der inn mogao roditi onakav državnik, zašto se u tuzli ne bi mogao roditi tj. rodio se najveći insan koji je ikada hodio zemljom bosanskom.

[tuzlak1987]

Ovo je odlicna metoda ali smo mi previse mala sredina gdje svako sve zna, gdje se sve traca, gdje djetetu to kasnije u zivotu gledaju kao neku slabost i manu. Ovo uradi i odmah se pripremi da ce citav grad na to da gleda kao na neku tvoju manu, slabost, mjesto na kojem te mogu omalovazavati i uvrijediti. A onda kasnije i djete bi imalo neugodnosti i kompleksa zbog sredine.

[NeshaFCB]

Mislim da je veoma mali broj evropskih država u kojima je surogat dozvoljen. Iako su ranijih godina postojale inicijative.
Ne baratam zakonima, ali kod nas je to i dalje zabranjeno, kao i svugdje u regionu. Što ne znači da surogat roditeljstva nema.

Istina je da je to zaista jedan važan korak u životu i samim time se mora voditi računa da dijete ne ispašta.
Vidim većina forumaša ističe kako bi u slučaju problema ipak se prije odlučila za usvajanje... Poštujem svačiji stav, ali me zanima (daleko bilo u slučaju problema) da li je razlog što zakon ne dozvoljava surogat roditeljstva ili što su prilikom usvajanja moguća "biranja"?

[NeshaFCB]

Psiholog Eleonora Vlahović podržava inicijativu za legalizovanje surogat majčinstva, ali kaže da je za takav korak potrebna velika priprema kako budućih roditelja, tako i za surogat majke.

Objašnjava da je uvek lakše prihvatiti i voleti dete, pa čak i ako pri njegovom začeću nije korisćen vaš genetski mateirjal, nego izdržati odvajanje.

- Tu postoji jedna jaka, prirodna veza, koja se hteli-ne hteli stvara, i veliko je pitanje da li osoba koja je dobrovoljno ušla u to da bude surogat-majka ima svest šta će se desiti za devet meseci, kako će reagovati, koji će se hormone u njoj lučiti - objašnjava Vlahović.

Teško da neko može znati kako će reagovati i kako će to doživeti. Veliki je rizik u smislu da neka osoba jednostavno nije spremna da se odrekne tog deteta iako je racionalno i dobrovoljno to sve prihvatila od starta.

Profesorka Cvejić-Jančić navodi da situacija da surogat majka ne želi da preda dete nije uobičajena u zemljama u kojima je ova praksa odavno legalizovana

Ipak, kako kaže, uzeta je u obzir prilikom kreiranja predloga zakona, i šanse za takvu situaciju svedene su na najmanju meru.

- Prednacrt predviđa da je sudija prilikom overe ugovora o surogat materinstvu dužan da upozori surogat majku da se ona pravno neće smatrati majkom deteta i da će posle porođaja morati da preda dete nameravanim roditeljima. Ukoliko se pak, posle porođaja surogat majka predomisli i zadrži dete, nameravani roditelji mogu putem suda tražiti predaju deteta - objašnjava Cvejić-Jančić.

[Aerials]

Nije dijete krivo što je ostavljeno i svejedno zaslužuje ljubav i normalan život. Zašto ne pružiti to nekome, ako već možeš?

Veliki je rizik u smislu da neka osoba jednostavno nije spremna da se odrekne tog deteta iako je racionalno i dobrovoljno to sve prihvatila od starta.

Istina. Meni eto nije jasno kako žene mogu tek tako dati dijete koje su nosile i rodile nekom drugom. Ja mislim da bih ja nervni slom doživjela.

[Kawhi]

Poštujem svačiji stav, ali me zanima (daleko bilo u slučaju problema) da li je razlog što zakon ne dozvoljava surogat roditeljstva ili što su prilikom usvajanja moguća "biranja"?

Ne zamisljam usvajanje kao da pred mene stave 20oro djece u ja onda odaberem ono koje mi se najvise svidja. Mogu ja i Einsteina usvojiti, ali ako sam los roditelj dzaba mi.

Prihvatljivije mi je nekako da se dijete bez roditelja udomi i dobije roditelje nego da neka zena 9 mjeseci nosi dijete da bi ga onda morala predati nekom drugom. Ne iskljucujem ja ni tu opciju, al mi je usvajanje dosta prihvatljivije.

[NeshaFCB]

Poštujem. I isto bih postupio u slučaju problema. Ako već surogatstvo ne postoji kod nas zakonom definisano.

Ali znam da veliki broj parova upravo to usvajanje posmatra na način, hoću ali da ja izaberem, a ne da mi vi uručite.

Imam u daljoj familiji tetku i tetka, sad već u šezdesetim, nisu mogli imati djece, kada god bi im mi daleko mladji pomenuli usvajanje, to bi na pogrešan način shvatili, itd itd... inače rođeni Banjalučani.

Evo malo proguglah u Makedoniji je recimo dozvoljeno surogat materinstvo, dok u Srbiji još nisu usvojili te zakone.

[NeshaFCB]

Surogat majčinstvo je zakonska nepoznanica u BiH. "Tržište mama", kako ga nazivaju širom svijeta, kod nas, bar zvanično, ne postoji, što ne znači da za istim ne postoji potreba. Prema podacima svjetski poznatog servisa WorldoMeters, BiH ima stopu fertiliteta od 1,27, čime se smjestila na nezavidno 198. mjesto od 200 zemalja uključenih u istraživanje. To znači da na jednu ženu u BiH dolazi 1,27 djece, što, prema svjetskim i evropskim standardima, nije dovoljno za održivu razmjenu generacija. Stoga bi mnogim parovima koji pate od bračne neplodnosti surogat majčinstvo bilo krajnje rješenje. Nedovoljno svijesti Ugledni sarajevski ginekolog dr Senad Mehmedbašić kaže da je svijest ovdašnjih ljudi koji odlučuju o tome takva da, nažalost, vjerovatno još dugo nećemo dobiti sve ono što medicinska struka nudi kao pomoć neplodnim parovima. "Medicinski je sasvim rutinski moguće izvodivo, ali su kulturološki, vjerski, pravni, etički i drugi elementi postupka vrlo složeni. Bez obzira na to, mislim da se jednostavno mora stvarati javno mnjenje da bi se svi postupci koje vantjelesna oplodnja nudi prihvatili i u ovim krajevima i postali rutina za one kojima je neophodna", kaže on. Ističe da u Prijedlogu zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je nakon dvogodišnje javne rasprave povučen iz parlamentarne procedure u FBiH, jer nije dobio podršku, nije predviđeno surogat majčinstvo. "Zakon je 'pao' i zbog manje komplikovanih medicinskih procedura u ovoj tehnologiji, a koje su realnost i praksa u zakonima susjednih i drugih zemalja", pojašnjava dr Mehmedbašić. Surogat majčinstvo je tehnologija ljudske reprodukcije u kojoj žena dobrovoljno prolazi proceduru vantjelesne oplodnje kako bi nosila i rodila biološki tuđe dijete, koje će zatim biti predano biološkim roditeljima. Pritom upravo biološki roditelji imaju pravni status roditelja, bez obzira na to što je njihovo dijete rodila druga žena. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS podsjećaju da ni u tom entitetu ta oblast nije definisana zakonskim aktima, a njeno regulisanje nije planirano ni ove godine. "Riječ je o dosta složenoj proceduri koja je zabranjena u mnogim zemljama i čije usvajanje ne zavisi samo od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, već od brojnih drugih resora", kazali su u ovom ministarstvu te istakli da prate dešavanja iz te oblasti u regionu. Prof. dr Sanja Sibinčić, pionir umjetne oplodnje na ovim prostorima, ističe da bi surogat majčinstvo bilo samo jedno od mogućih rješenja u borbi sa infertilitetom i padom nataliteta. Dodaje da je jedan od vodećih razloga što imamo pad nataliteta taj što se granica majčinstva neprestano pomiče ka starijim godinama. "Osim toga, sve veći je broj žena, kako u Evropi, tako i kod nas, koje se obraćaju za pomoć oko prve trudnoće u četrdesetim godinama i suočavaju se sa nemogućnošću rađanja, jer je biološki časovnik otkucao svoje vrijeme. Najjednostavniji način da se to prevaziđe je donacija jajnih ćelija, koja je odobrena i radi se u mnogim evropskim zemljama, a što, takođe, kod nas nije regulisano zakonom. Iz tog razloga mislim da fokus treba prebaciti na to polje, a surogat materinstvo se može regulisati i u okviru zakona o donaciji jajnih ćelija", pojašnjava dr Sibinčić
Sadržaj ovog članka kopiran je sa portala Nezavisnih novina, a original se nalazi na linku: http://www.nezavisne.com/novosti/drustv ... iku/307658



Kako biste uvijek bili informisani posjetite Nezavisne novine. Svakodnevno imaju najnovije vijesti iz države, regiona i svijeta. Nezavisne novine su 24 sata sa Vama, a vijesti na njihovom portalu su provjerene, pouzdane, brze, tačne, istinite i jasne.

Takođe, na portalu http://www.nezavisne.com možete pročitati vijesti iz ekonomije, sporta, nauke, tehnologije i kulture, kao i dnevni horoskop. Možete prelistati male oglase, potražiti i oglas za posao, a dostupna je i kursna lista koja je svakodnevno ažurirana.

[NeshaFCB]

Iako pojam surogat majčinstva ne postoji u bh. zakonodavstvu, interes za ovakvu vrstu medicinski potpomognute oplodnje dosta je izražen, o čemu svjedoče i brojni zahtjevi koji su upućeni Centru za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju pri Kantonalnoj bolnici Zenica. Prema riječima prim. dr. Ermin Čehić, mr. sci., načelnika Centra, i pored dosta zahtjeva koje su imali, Etičko vijeće bolnice je sve zahtjeve odbilo. Dodao je i da naša zemlja još uvijek muku muči sa zakonom o potpomognutoj oplodnji, koji ne postoji ni na nivou entiteta, ni na nivou države. “Već dosta vremena pokušavamo da dobijemo zakon o potpomognutoj oplodnji. Svi dosadašnji pokušaji su, nažalost, propali i šta će se desiti na ovom polju u skorije vrijeme teško je predvidjeti. Mišljenja sam da bi, obzirom da se brojni parovi bore protiv neplodnosti, surogat majčinstvo bilo vrlo dobar način kako bi dobili dugo željeno potomstvo, ali tada bi trebalo izmijeniti cijeli set zakona. Primjerice, trenutna zakonska regulativa predviđa da se majka odmah nakon poroda upiše u matičnu knjigu rođenih, pa bi u ovom slučaju zamjenska majka bila upisana kao prava majka”, pojašnjava Čehić i dodaje da je ovo polje, pored pravne, i velika moralna dilema za vjerske zajednice u našoj zemlji, te da je samim tim riječ o jako osjetljivom području sa kojim se, nažalost, nosi sve više parova u našoj zemlji.
Da je dobra zakonska regulativa prvi korak o kome treba razmišljati kada se govori o surogat majčinstvu smatra prim. mr. sci. dr. med. Senad Sarić, vlasnik mostarske Poliklinike Arbor Vitae. “O surogat majčinstvu i uopšte donorstvu, kao jako kompleksnim procesima u okviru vantjelesne oplodnje, jako je teško govoriti u situaciji kada nemamo ama baš nikakvu zakonsku regulativu ove oblasti. Lično, a i kao ljekar koji se već dugo godina bavim potpomognutom oplodnjom, razumijem jako dobro ovu problematiku i uvijek bih dao svoju podršku zakonskoj regulativi kako bi se i kod nas roditeljstvo moglo ostvariti i na ovaj način”, ističe dr Sarić. Na pitanje da li bi zakonska regulativa omogućila da se ovaj gest pretvori u unosan biznis, dr Sarić kaže da je ovu oblast, ukoliko bi bila uvedena u zakon, trebalo jako dobro regulisti i svesti mogućnost bilo kakvih zloupotreba na najmanji mogući nivo, a sve u svrhu pomoći parovima koji imaju problem sa postizanjem željene trudnoće.
Prof. dr Sanja Sibinčić, specijalista za ginekologiju i akušertvo i vlasnica banjalučkog centra za vantjelesnu oplodnju “Medico-S”, kaže da je samo dvoje pacijenata u njenom dugogodišnjem radu bilo zainteresovano za surogat majčinstvo.
“U suštini, ta tema surogat majčinstva je jako kompleksna, mislim da ne postoji ni velika zainteresovanost, dok s druge strane postoji velika mogućnost manipulacije. Ako bi se rađanje za drugoga i stavilo u zakon, zaista bi moralo da bude striktno određeno šta, kako i ko može učestvovati u jednom ovakvom odnosu. To je pitanje koje sa pravne strane mora biti jako dobro uređeno da bi zakon adekvatno zaštitio i surogat majke i one porodice koje na ovaj način žele dobiti dijete. U Americi su najviše problema imli upravo zbog toga. Dešavalo se da žena koja nosi dijete po porodu ne želi dati dijete. Mišljenja sam da je surogat majčinstvo ipak samo za one države koje imaju bolji pravni sistem i mjere nego ovdje kod nas”, rekla je za Buku Sibinčić i dodala da medicina ogromnim koracima napreduje i da bi transplantacija uterusa, koja se trenutno radi u Švedskoj i zahvaljujući kojoj je oko 80 posto žena uspjelo iznijeti trudnoću, mogla biti adekvatna zamjena za surogat majčinstvo.