Chat - bez politike i ratnih prica

[Hightower]

Sjedim ja za šankom, pored mene jedan momak i dvije djevojke. Taj momak ustane i ode do WC-a, a ja se obratim curama i kažem:
"Ej cure, izvinite, je li on vama drug ili tjelohranitelj?"

One mi kažu da im je to drug, i nastave nešto pričati među sobom. Okej, momak se vrati, ja se s njim normalno ispričam – pita me odakle sam, sve okej komunikacija. On mi onda kaže, ako hoću pričati s njima, da stanem pored njih.

Momak ustane i ode do WC-a, ja u međuvremenu preko konobara pošaljem piće jednoj trećoj djevojci (nije od ove dvije za šankom).

Onda se odlučim obratiti ove dvije cure da ih pitam za savjet šta da kažem toj djevojci kojoj sam poslao piće.

Priđem i pitam ih:
"Šta biste vi uradile na mom mjestu, da hoćete nešto reći djevojci kojoj ste poslali piće?"

One mi odgovore: "Pitaj druga" (misleći na onog momka koji je s njima), a onda dodaju: "Nemoj stajati tu."

Ja se sklonim i smirim situaciju, a onda meni taj njihov drug kaže: "Jesi shvatio šta znači 'nemoj stajati tu'?"
Ja skontam – poruka je jasna.

E sad, zanima me – da li sam ovdje nešto pogriješio u pristupu ili je ovo jednostavno bila loša situacija i pogrešni ljudi za tražiti savjet?

Off topic - jel taj momak ima problema sa prostatom kad svako malo ide u WC?
Ako je na kreatinu, onda razumijem

Nemam pojma dva puta je izasao za sat vremena

[Hightower]

Ja izlazim sam u grad, nemam drustvo i pokusavam nekog upoznati ali ljudi su bas asocijalni

[baboedindzeko09]

Nije nego niko neće da se upozna s tobom.

[Nirton]

Bože sačuvaj

[Surreal]

jadan dečko

[Masqareda]

jadan dečko

Spasio se. Zamisli koliko **** moras biti da mu ovo uradis.

Ti trebas dobro paziti jer si nice guy. Obicno vas zadese lude i pokvarene.

[19vendetta87]

@Surreal gdje ti je ona sto si joj serdzadu kupio?

[baboedindzeko09]

Spasio se. Zamisli koliko **** moras biti da mu ovo uradis.

Ti trebas dobro paziti jer si nice guy. Obicno vas zadese lude i pokvarene.

Treba prestat slušat neke Zostere i slične hipstere, nije narkić. Ako već hoće kakav one night stand, prva diskoteka ili lounge

[Oikamid]

Pa puno veća glupost je ovo objaviti ovako javno

[Chapman1886]

Ja sam penzioner, bolan, radijo sam ko vodoinstalater u Njemačku sedamdesetih godin, kad se išlo sa vozom iz Sarajeva(kasaba) pa sve do MINHENA Ma teško je bilo, al se poštovalo, Arbeit je bio Arbeit, a ne ko sad, djeca samo telefon držead sam došo prvi put u njemaćku, nisam znao ni beknut. Samo sam znao reć: "Ich arbeiten Wasserrohr kaputt." I oni meni dadnu šrafciger i kažu "Machen Sie das." A ja hajd, ko će, ako neću ja. Ruke krvave, koljena bolna, al para je bila dobra, Marku si mogo osjetit kako šuška.
Stanovo sam sa još četvorica u jedan Zimmer, al niko se nije žalio, samo da se radi i šalje kući naša sirotinja. Jedeš hljeb i paštetu, al kad odeš u Kaufland, osjećaš se ko gospodin, znaš? ih kaufen furst nošvajn und Bijer I dosta ti, šta ćeš više?
Sad sam u penziji, dobijam Rentu, al sve ode na lijekove i struju. Djeca ne znaju šta je znoj, samo pitaju "Dedo, imaš li Wi-Fi?" Ma šta će meni Wi-Fi, ja hoću samo mir i da zalijem baštu.Ma znaš, nije sve bilo med i mlijeko, kako ljudi sad pričaju. Prve mjesece kad sam došo u Njemačku, nisam im'o ni gdje spavat. Nemaš papire, nemaš Zimmer, nemaš ništa, samo ruksak i jaknu. Ja sam ti, bolan, spavo po grmovima, u parku, negdje kod Bahnhof. Staviš jaknu pod glavu, pa se pokriješ sa novine, i moliš Boga da ne padne Regen.
Nekad kad sam baš gladan bio, znaš kako sam jeo? Iz kante! Mülltonne, kako oni kažu. Gledam, neko baci pola hljeba, jogurt još zatvoren – ja ga uzmem, šta ću. Glad ne pita jel halal il haram. I još se smijem sam sebi, jedem i kontam: "Eto te, gazijo si ko dijete, a sad jedeš Müll..."
Al nisam nikad sebi uzeo, sve sam slao kući. Materi, ženi, djeci. Iz Trsta sam donosio najbolje farmerke, pravi teksas, one "Super Rifle", znaš na koje mislim. Kod nas niko takve nije im'o, a ja ih slao redovno, samo da ne hodaju ko sirotinja.
Ja go, al oni obučeni. Ja gladan, al njima burek na stolu. Meni cigara iz konzerve, a njima kafa i banana. I kad bi dobio pismo od kuće, srce mi kuca ko ludo. Žena piše: "Djeca rastu, hvala ti, babo, na svemu." A ja se rasplačem, pa krijem od ostalih, da me ne vide. Jer muškarac ne plače, al duša ne zna za pravila.E al kad sam prvi put došo kući iz Njemačke, e to ti je bilo, brate moj, ko da je Tito lično došo. Vozio sam Mercedes, pravi, sivo-srebrni, dizel, 123-ka, njemačke table, još se čuje onaj klak-klak-klak kad upališ. Svi iza zavjese gledaju, djeca trče za kolima, viču "Gasterbajter! Gasterbajter!"
U gepeku kofer ko televizor, pun svega – čokolade, kafe, deterdženta, farmerki iz Trsta, one žvake što puckaju, parfema "Brut", i onih majica što piše "I love Berlin". Ma šta god sam mogao, natrpo sam, da kad otvorim, majka se prekrsti, žena zaplače, djeca skaču.
Izašo iz auta, otvorio vrata, i kažemEvo me, vaša NjemačkA oni svi na vrata, komšije dolaze, pitaju "Kako je tamo, kako se živi?" A ja kažem: "Ma dobro, Arbeit puno, al para ima." Neću da kažem da sam spav’o u grmlju, da sam radio na crno, da sam bjež’o od Polizei... Ne, ja fino, dostojanstveno, nek’ misle da sam kralj
I taj osjećaj, kad parkiraš Mercedes ispred kućea otac samo klima glavom i kaže E moj sine, nisi džaba išo Tad znaš da si uspijo, bez obzira što su ti leđa k’o daska, što ti ruke više ne mogu ni šoljicu držat.

[VivaLaStella]

Odakle ovi call centri dobijaju brojeve koje će zvati? Da mu **** hljeb vise i svaki 033 broj koji me nazove

[avenija]

Kakva dionica, Alpe su sprdnja

[VivaLaStella]

[JackW]

Lik dobio mozdani u emisiji

[Sheyi]

Da li zna neko od koliko kv su ovi nasi veliki dalekovodi?

[Arnelv52]

To što si ti napisao je suštinski tačno.

Bošnjaci nikad nisu imali elitu, jer su bili gadljivi na školu. To traje i dan danas, da se ne lažemo. Im'o si neke genijalce u SFRJ koji su u tom dobro organozovanom obrazovnom sistemu malo odskakali ali je to bilo nedovoljno i možemo ih posmatrat' kao incidente.

Meni nikako, uz masu pročitanih knjiga o sociologiji i antropologiji, nije jasan "mozak" našeg čovjeka i način na koji on percepira stvari.

Evo ti jedan primjer, frišak, od neki dan. Sjedim s nekim tipovima i jedan od njih je PODRINJAC. Pričamo nešto o ratu i revanšizmu i kako bi on sad znao šta i kako, da bi on klao dijete u bešiKi, junačina, aman njihovo i slične teme. Dok on to priča u ruci drži limenku Zaječarskog piva. Sad ja njega pitam, dobro, zašto Zaječarsko a ne naše, Tuzlansko, domaće. Ipak je u Tuzli naš'o utočište poslije te ogromne nevolje. Kaže on, nema goreg od Tuzlanskog, boli glava, kiselina i ostale floskule. On uopšte nije obratio pažnju da pije "neprijateljsko" pivo a ima takav stav prema njima. Takve kontradiktornosti možeš nać' samo kod Balija, realno.

Kakvi smo, dobro nas ima ikako. Al' dobro, sa ovakvom i ovolikom migracijom, za 100 godina ćemo moć' stat' pod jednu šljivu, što kažu ovi iz Šumadije.

Bošnjaci su uvijek imali elitu. Zapara mi uši ovo kad sam pročitao.

U Osmanskom carstvu bošnjačko plemstvo je bilo jedno od rijetkih nasljednih plemstava u carstvu. To je elita u europskom značenju te riječi. Takvu elitu, u skromnijem obimu, Srbija dobija tek sa kneževinom Srbijom. Hrvatska nikada. Ako poredimo rame uz rame.

Kad pričamo o školstvu i o mitu o nepismenim Balkancima (koje je Švabo došao da opismeni) ti stereotipi se možda mogu vezati za sve druge narode ali ne i za Bošnjake. Bošnjaci su bili pred dolazak Austrougara uglavnom pismen narod ali na jednom drugom pismu - arebici.

Dolaskom Austrougara mi smo preko noći postali nepismen narod. Da je Kara Mustafa paša onomad osvojio Beč pričali bismo kako nijedan Austrijanac ne zna pisati ni čitati (arebicu).

Mi smo kao narod imali toliku potrebu da pišemo da smo tu arebicu prilagodili za potrebe bosanskog jezika. Pisati ne može neko ko nema slobodnog vremena - ko nema para, ko nema elitu. Prije toga smo za potrebe pisanja prilagodili i ćirilicu. Ako su pisma bila varijacija jedna drugih (npr ćirilica prilagodjeno grčko pismo, grčko feničansko itd.) onda se može reći da smo za svoje potrebe osmislili dva pisma.

Stećci nisu obični nadgrobni spomenici. Stećci su nadgrobni spomenici imućnih ljudi. Ako su još i epitafi na njima onda se pretpostavlja da se radi o srednjevijekovnoj eliti.

Na polju znanosti mi nismo doprinijeli toliko koliko na drugim poljima vjerovatno iz razloga koji si pomenuo - a to je da se bošnjaci gade škole. Njima je ukinuta njihova škola, a nametnuta neka druga. U ranijem periodu, prije pojave univerzalnog obrazovanja, škole su se izmedju sebe takmičile. Medresa i ovaj pruski model školstva su bili rame uz rame. Niko nije smatrao da je jedan bolji od drugog.

Za razliku od medrese na ovaj školski sistem se trebalo tek navići. A budući da se nagrade uglavnom dodijeljuju kroz taj akademski sistem to je došlo ili dolazi tek poslije perioda navikavanja.

[VivaLaStella]

Da li zna neko od koliko kv su ovi nasi veliki dalekovodi?

110/220/400

Ovo izgleda kao 110 kV

[Pendulum]

"Godinama unazad praktično regres se isplaćuje prije ili tokom godišnjeg odmora, obično u 6., 7. ili 8. mjesecu, kako bi radnici imali sredstva za pokriće troškova tokom odmora. Ovo pravo je ključno za sve radnike i omogućava im da uživaju u odmoru bez dodatnog finansijskog opterećenja, a Vi ste neizvršavanjem svojih obaveza to uživanje mnogima uskratili", poručili su Vladi KS.

Nemoj da šta iz svog džepa plate, molit' ću lijepo.

[tuzlak1987]

Dolaskom Austrougara mi smo preko noći postali nepismen narod.

Upravo obrnuto. Prostori Osmanskog carstva kada se Balkan gleda su imali manju stopu pismenosti tamo gdje se to carstvo duze zadrzalo. Pa u konacnici se i Turska odrekla te doktrine koju je imalo Osmansko carstvo.
Tamo do Jugoslavije je postojala linija pismenosti iznad Dunava i Save i ispod te linije. Iznad bili pismeni, a ispod nepismeni. Bas iz razloga kulturoloskog jer ovi koji su bili dugo u Osmanskom carstvu nisu znali nikakvo pismo. Trebalo je 50 godina da to proradi bar na nivou nasih nena i djedova pa da krenu zavrsavati osnovne skole. Tek tamo od 1950ih srednja skola postaje standard.

Zato su Bosnjaci kao narod koji nije bio priznat u Jugoslavijama, a i narod koji je bio nepismen u Jugoslaviji bili trgovci, rudari, gradjevinski radnici, radili sve najgore poslove sto imaju da se rade. A kada su dosli ovi zeleni talibani koji su skolstvo stavili na neko X mjesto i poceli sa ekspanzijom privatnih fakulteta to se mozda i pogorsalo, pa su Bosnjaci i danas najnepismeniji narod.

A dolaskom Austrougara begovske porodice krecu slati djecu u Bec, Zagreb i Grac. Tada se skoluju begovska djeca, dok je za ostale bio uspjeh ako su zavrsili 4 razreda. A broj te djece koja su isla na fakultet je vrlo mali. Ljudi su bili siromasni i djeca su se pravila da rade na njivi i sa stokom.

Kao sto je Rusija napravila liniju Istok i Zapad tako je i Osmansko carstvo napravilo liniju i ovdje pa je broj nepismenih jos uvijek ovdje veci nego u Hrvatskoj, a gradovi i kultura zivljenja u Bosni i Srbiji je nebo i zemlja sa kulturom zivljenja u Hrvatskoj i Vojvodini.

U biti Osmansko carstvo je ovdje ostavilo jedno veliko nista osim mnogo lijepih vjerskih objekata koje su komsije Srbi porusili.

Prvi evo krenuti cu ja od svog pradjeda, covjek nije znao pisati. Potpisivao se otiskom, protjeran iz Srbije, dosao ovdje i bio furman. Napravio djecu od kojih tek ono sto je rodjeno 1945. zavrsava srednju skolu 60ih. Ostala djeca mozda jedva da su znala pisati. Ta nepismena djeca su bili rudari i majstori. Onda oni imali djecu koja su pocela da zavrsavaju srednje skole, pa tek sada evo moja generacija zavrsava fakultete i dolazi na zelenu granu. Da napomenem to je kontinuitet od 130 godina u Tuzli koja je imala i gimnaziju i osnovne skole. Ali u tim gimnazijama je od 20 ucenika bio 1 musliman i to bogati.
Sad me interesuje o kakvoj eliti pricas? Svi vole velicati sebe ali te begovske porodice su tokom vremena isparile i to je bio 0,01% stanovnistva i slabo danas ima potomaka begova, a ovi ostali da izvines nisu znali ni arebicu.

[Centre forward]

Arnel je suštinski mislio na vjersku elitu, a ja sam više govorio o nekakvoj opštoj, intelektualnoj, pragmatčnoj.

Vjerska je bitna u jednom društvu. Ona je važan dio u tom mozaiku ali nikako ne smije da bude ključna i presudna. Ja sam nekakvog mišljenja da je za našu nepismenost, opštu stagnaciju i naravno, segregaciju ovih što nas okružuju, najviše kriva upravo ta vjerska elita. Begovi, ili pastiri, koji su htjeli da u svakom momentu imaju spremno stadu, il' za klanje il' za šištanje.

Po ruralnim sredinama, do kasno u dvadeseti vijek, vjerski muslimanski "lideri" su ubjedljivali lokalni puk da je škola bezpotrebna stvar i da vodi ka "povlašizaciji". Oni su sa druge strane svoje potomstvo slali na zanate i u škole. I to ne medrese, isto jako bitan detalj.