Chat - bez politike i ratnih prica

[Arvid]

Priča mi jaran nedavno kako je Švedska teška depresija.

[Pereira]

Priča mi jaran nedavno kako je Švedska teška depresija.

Vjerovatno je na socijali

[VensanKasel]

Neno kralj , yebo pomfrit ide hambaš i krompiruša

[19vendetta87]

Ma trazio je 10. Nije Svedska puno bolja svakako. I tamo zene vise ne smiju same nocu na ulicu izaci.

Ima teskih manijaka poput @artvandelay

[Mogli]

Ma trazio je 10. Nije Svedska puno bolja svakako. I tamo zene vise ne smiju same nocu na ulicu izaci.

Ima teskih manijaka poput @artvandelay

Dobar primjer kozojeba kakvih je tamo sve vise.

[spolacentra]

Da sam Svabo sigurno bi podrzavao Afd. Tuzno je koliko se drzava srozala u zadnjih nekoliko godina. Nisu vise ni u deset najboljih zemalja za zivot u Evropi.

Nabroj tih 10 boljih zemalja za zivot u Evropi.

Svicarska, Austrija, Holandija, Belgija, Slovenija, Luksemburg, Danska, Norveska, Finska, Irska.

Nije istina druze. Skandinavija ok, Svica, Luksemburg isto. Ovo ostalo nije istina. S tim da Njemacka ima vise stanovnika nego sve te zemlje zajedno.

[leo1946]

Slovenija bolja od njemacke

[spolacentra]

Slovenija bolja od njemacke

Ovdje se radi o nekim nasim kolektivnim kompleksima. Nikad se nije o tome toliko pricalo koliko sada kada je Njemacka otvorila vrata nasoj omladini. Sad odjednom imaju svi potrebu da pricaju kako je ta Njemacka grozna. Svima AfD drag odjednom. Nasa posla, u kratko. A da Njemacka kihne malo jace, u BiH ljudi ne bi imali sta jesti. Nisu svjesni svoje nesvijesti.

I nije nam Njemacka kriva, mi smo sami krivi sto ljudi odlaze. Pametan zivi gdje mu je bolje, budala gdje je rodjen.

[sarajevskiMarlboro]

AfD su fašisti. Svi koji ih podržavaju u najmanju ruku odobravaju te stavove. Tu sva priča završava

[kraljttbvb]

Gdje su sad oni stručnjaci što su pokretali bojkote trgovina, da pokrenu bojkot proizvoda iz Hrvatske?

Bosnjaci pojedose sve što proizvedu Kraš iz Zagreba i Kandit iz Osijeka, a ovi podržavaju svakoga ko bi nam pocijepao drzavu (Dodik, Covic)...

[spolacentra]

AfD su fašisti. Svi koji ih podržavaju u najmanju ruku odobravaju te stavove. Tu sva priča završava

To je sve ruska kuhinja.

[AshburtonG]

Gdje su sad oni stručnjaci što su pokretali bojkote trgovina, da pokrenu bojkot proizvoda iz Hrvatske?

Bosnjaci pojedose sve što proizvedu Kraš iz Zagreba i Kandit iz Osijeka, a ovi podržavaju svakoga ko bi nam pocijepao drzavu (Dodik, Covic)...

Kad si vec spomenuo Kras, je li samo ja imam osjecaj da su oni dosta pokvarili Bajadere?

[L-Train]

Kandit,ko jede kandit proizvode?

[armando]

Kandit,ko jede kandit proizvode?

Gotovo svi u tortama i kolačima.

[kraljttbvb]

Gdje su sad oni stručnjaci što su pokretali bojkote trgovina, da pokrenu bojkot proizvoda iz Hrvatske?

Bosnjaci pojedose sve što proizvedu Kraš iz Zagreba i Kandit iz Osijeka, a ovi podržavaju svakoga ko bi nam pocijepao drzavu (Dodik, Covic)...

Kad si vec spomenuo Kras, je li samo ja imam osjecaj da su oni dosta pokvarili Bajadere?

Mijenjali su ambalažu zadnjih godina, ali ukus je uvijek isti. Bar meni...

[Marsal]

Jok eto jest ću Vispakove smrdljive čokolade ili ružne Bingove napolitanke

[Arvid]

Jel realno ovo

[DamirT]

Pa dobro, ljudi za svoje pare uzimaju sta hoce. Nije nasim niko kriv sto su im proizvodi goli qrc i ne mogu primirisati Krasu. Jedino Lasta sto valja od nasih.

[ArtemisFowl]

Neke zemlje Europe, dobrim dijelom se mogu osloniti na energiju vjetra.

Denmark and Ireland had the highest share of wind in their electricity mix with 56% and 36% respectively. Wind met at least 20% of electricity demand in another eight countries: Germany (31%), the UK (29%), the Netherlands (27%), Spain (27%), Sweden (26%), Portugal (26%).

Od navedenih zemalja, samo su kod Danaca i Britanaca cca 50 % ovih vjetroelektrana na moru (offshore). Kod većine zamalja EU, vjetroparkovi su na kopnu.

Dalje, u Švabiji npr. vjetroturbine zimi proizvode znatno više struje nego ljeti. U nekim danima, više od polovine ukupne proizvedene električne energije dolazi upravo iz vjetra.

BiH ima dobar potencijal glede vjetroelektrana, posebno u hercegovačkom području. Prema skali za ocjenu jačine, dolje često pušu od jakih, pa do orkansko jakih vjetrova.

Vjetroelektrana ima veće početne troškove tokom instalacije, ali se itekako isplati na duže staze.

Vidiš nisam znao da su Danci toliko daleko dogurali. Impresivne cifre. Sad gledam podatke Embera i energija od vjetroelektrana u BiH je 1.5% za 2023. Da se treba ulagati u vjetroelektrane stoji, ali treba biti realan. Vjetar ne može nadomjestiti ugalj narednih desetak godina. Vjerovatno i više. Prevelika je razlika.

Druga stvar, i dalje vjetar nije stabilan izvor energije. U različitim periodima godine ima ga više ili manje. Kada nemaš vjetar moraš se osloniti na druge izvore, prije svega ugalj i vodu, ili uvoziti struju.

Ne znam puno o vjetrovima u Hercegovini pa ne mogu puno ni komentarisati. Znam da je u Hrvatskoj veliki potencijal duž obale i na samom moru, dok unutrašnjost nema povoljnu situaciju.

Dok god su termoelektrane najbitniji izvor energije u njih se mora ulagati. Kako u povećanje kapaciteta, tako i u zaštitu okoline.

Napravljeno je dosta vjetroelektrana u zadnjih 10-15 godina po Hercegovini, tako da je taj potencijal poprilično popunjen. Nas će koštati neizgradnja bloka 7 u Tuzli, tj. neslavnog propadanja tog projekta o kojem skoro niko ne piše. Al se zato Dodik spomene svaki dan.

[Asteriks]

Neke zemlje Europe, dobrim dijelom se mogu osloniti na energiju vjetra.



Od navedenih zemalja, samo su kod Danaca i Britanaca cca 50 % ovih vjetroelektrana na moru (offshore). Kod većine zamalja EU, vjetroparkovi su na kopnu.

Dalje, u Švabiji npr. vjetroturbine zimi proizvode znatno više struje nego ljeti. U nekim danima, više od polovine ukupne proizvedene električne energije dolazi upravo iz vjetra.

BiH ima dobar potencijal glede vjetroelektrana, posebno u hercegovačkom području. Prema skali za ocjenu jačine, dolje često pušu od jakih, pa do orkansko jakih vjetrova.

Vjetroelektrana ima veće početne troškove tokom instalacije, ali se itekako isplati na duže staze.

Vidiš nisam znao da su Danci toliko daleko dogurali. Impresivne cifre. Sad gledam podatke Embera i energija od vjetroelektrana u BiH je 1.5% za 2023. Da se treba ulagati u vjetroelektrane stoji, ali treba biti realan. Vjetar ne može nadomjestiti ugalj narednih desetak godina. Vjerovatno i više. Prevelika je razlika.

Druga stvar, i dalje vjetar nije stabilan izvor energije. U različitim periodima godine ima ga više ili manje. Kada nemaš vjetar moraš se osloniti na druge izvore, prije svega ugalj i vodu, ili uvoziti struju.

Ne znam puno o vjetrovima u Hercegovini pa ne mogu puno ni komentarisati. Znam da je u Hrvatskoj veliki potencijal duž obale i na samom moru, dok unutrašnjost nema povoljnu situaciju.

Dok god su termoelektrane najbitniji izvor energije u njih se mora ulagati. Kako u povećanje kapaciteta, tako i u zaštitu okoline.

Napravljeno je dosta vjetroelektrana u zadnjih 10-15 godina po Hercegovini, tako da je taj potencijal poprilično popunjen. Nas će koštati neizgradnja bloka 7 u Tuzli, tj. neslavnog propadanja tog projekta o kojem skoro niko ne piše. Al se zato Dodik spomene svaki dan.

U BiH ukupno napravljeno 70ak vjetroturbina. Potencijal nije ni 10 % iskorišten. U Hercegovini se može napraviti minimalno 200..

Uzimajući u obzir tehničke, ekonomske, prostorne i ekološke parametre, realni potencijal za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama se kreće oko 2.000 megavata (MW) i trenutno je iskorišten sa manje od sedam posto.

U naredne tri-četiri godine se realno očekuje da se u pogon priključi blizu 700 MW vjetroelektrana, sa godišnjom proizvodnjom energije oko dva TWh i oko 1.500 MW solarnih elektrana, sa godišnjom proizvodnjom od 2,1 TWh, i to najviše od privatnih kompanija, tako da će njihove cijene biti tržišne. Znači, u Bosni i Hercegovini treba u narednih nekoliko godina očekivati proizvodnju od 19 TWh, dok će se potrošnja održati na godišnjem nivou nešto višem od 12 TWh. Prateći problem ovako proizvedene energije bit će balansiranje, te je potrebno razmišljati o skladištenju energije, koristeći akumulacione i pumpne elektrane, akumulatore i druge načine skladištenja”, ističe u izjavi za Business Magazine prof. dr. Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BH K CIGRE).